“Čovjek mora biti rođen za to”, kaže Nediljko Babić, naš najpoznatiji bračni posrednik iz Imotskog, dok začešljava brkove u uvodu filma “Gangster te voli” kojim je jučer otvoren deveti ZagrebDox.
Zbog svoje snalažljivosti simpatični Nediljko prozvan je Gangster, a do sada je uspješno sklopio 280 brakova. O “imotskom Amoru”, fenomenu bračnog posredovanja, ali i o budućnosti dokumentaraca porazgovarali smo s redateljem filma Nebojšom Slijepčevićem.
- Početna ideja bila je da radim film o dogovorenim brakovima. Kada smo moja producentica Vanja Jambrović i ja krenuli u istraživanje, ime Nediljka Babića bilo je prvo koje bi se pojavilo, pri čemu sam već prilikom našeg prvog susreta shvatio sam da on nudi neusporedivo više od onoga što su o njemu izvještavali mediji - priča Slijepčević.
Posredovanje u ljubavi
- Krenuo sam od nedoumice koja je svrha braka danas, a na kraju smo pratili priču Bugarke Maje, samohrane majke koja je po svemu žena kakvu bi mnogi poželjeli, ali je imala velike poteškoće naći partnera u Hrvatskoj zbog silnih predrasuda kojima su hrvatski muškarci naoružani. Pritom na Nediljkov posao ne gledam toliko kao na bračno posredovanje, već na posredovanje u ljubavi. Ljudi iz raznoraznih razloga ne znaju kako upoznati ili pristupiti potencijalnom životnom partneru, a on im pomaže da nađu pravi pristup, i uz malo sreće ostvare vezu - kaže Slijepčević, koji rad na dokumentarnom filmu smatra usamljeničkom odisejom, prije svega iz financijskih razloga:
- Ovaj film napravili smo 80 posto “na mišiće”, jer ulagati vlastite novce u film za koji nema nikakve garancije da će isplatiti uloženo je sumanuta misija - naglašava Slijepčević, koji se upravo vratio uz Berlina gdje je ostvario vrlo dobre dogovore vezane uz međunarodnu promociju. Film je još prije otkupljen za devet europskih televizija, među kojima su i poznati kanali ZDF i Arte.
- Mislim da je put do uspjeha hrvatskog filma pričati autentične hrvatske priče koje su nama lokalno bitne - kaže Slijepčević kojega smo upitali i kako tumači novopokrenuti interes publike za dokumentarni film.
- Dominacija igranog filma koja traje zadnjih sto godina zapravo je proizašla iz nemoći dokumentarnog filma, a ta nemoć nastajala je zbog tehničkih ograničenja, ali danas je tehnologija postala toliko savršena, da ja praktički sam mogu snimiti dugometražni film. Puno autora danas tako radi, uzmite za primjer Iliana Meteva koji je s filmom “Posljednja ambulantna kola Sofije” poharao svjetske festivale. Mislim da je to prava revolucija, koja će postepeno donijeti dominaciju dokumentarnog filma nad igranim, pogotovo kad je riječ o nacionalnim kinematografijama. Naša budućnost je u dokumentarnom filmu ili u kombinaciji dokumentarnog i igranog filma , što je bilo jako prisutno i na ovom Berlinaleu - govori.
Hvaljeni ‘Direkt’
Slijepčevića znamo i kao redatelja kratkog filma “Šamar” koji je snimio za prvi dio omnibusa “Zagrebačke priče”, no zanatski se najviše izgradio na hvaljenom televizijskom serijalu “Direkt” u produkciji Fade Ina. Kao svoje dokumentarističke uzore navodi Krstu Papića i Zorana Tadića, te prije svih Želimira Žilnika, a od stranih autora to su braća Maysles, zatim Victor Kossakovsky, koji će upravo na ZagrebDoxu imati svoju retrospektivu, te kazahstanski redatelj Sergey Dvortsevoy. Kako se od dokumentarnih filmova u Hrvatskoj još uvijek ne može živjeti, Slijepčević radi i kao voditelj škole dokumentarnog filma u Restartu, a njegov osnovni savjet mladim redateljima je: snimati i montirati štogod se ima i tražiti priče u najbližoj okolini.