Zasigurno nije slučajno da su tvorci Supermana, momka po imenu Kal-El s uništenog planeta Kripton, koji je našao utočište na Zemlji i tamo morao prikrivati da posjeduje nadljudsku snagu, bili momci koje bi današnji tinejdžeri okrstili kao “geekove”, pametnjakoviće bez smisla za sport i neznalice u umijeću udvaranja.
Jerry Siegel i Joe Shuster vjerojatno su u srednjoj školi bili na meti poruga jačih vršnjaka, no ionako su ih zanimali ponajprije stripovi, pa su i izdavali vlastiti fanzin.
Skroman početak
Superman je bio sve što oni nisu bili, a podrijetlo s Kriptona možda je imalo veze s činjenicom da su obojica bila djeca židovskih imigranata, koji su okušavali sreću u Clevelandu, pa su se ne tako rijetko osjećali kao uljezi.
Kada je National Allied Publication (kasnije glasoviti DC Comics) otkupio za 130 dolara prava na njihov strip, valjda su smatrali da su napravili dobar posao: imali su samo 24 godine, a izdavač im je uz to ponudio i stalnu gažu.
Da im je netko tada rekao da će njihov skromni ugovor puno kasnije biti prodan na online aukciji kao poseban raritet za 160 tisuća dolara, valjda bi pomislili da im se sprda.
Instant hit
Možda niste znali, no Superman je prošlog četvrtka napunio 75. obljetnicu svoga medijskog postojanja. Točno 18. travnja 1938. izašao je prvi broj albuma Action Comics u kojem je bilo nekoliko stripova, ali pronicljivi je urednik na naslovnicu stavio upravo “Supermana”. Bio je to instant hit.
U Europi se već naslućivalo ratno komešanje, a Amerikanci su se zagrijali za Kriptonca koji se pretvara da je običan novinar po imenu Clark Kent, ali se u trenu može presvući u Supermana, kao od šale dizati automobile i spašavati žene i djecu iz nevolje.
S njime kao da je sve bilo jednostavnije, kada imate nekog takvog među vama ne morate se bojati čak ni invazije iz svemira.
Uz redovita strip izdanja, Superman je vrlo dobio radio show, 1948. uslijedio je prvi niskobudžetni filmski serijal, a 1952. i drugi, puno poznatiji, u kojem je naslovnog junaka igrao George Reeves, dotad ne osobito uspješni hollywoodski glumac, kojem je to postala uloga karijere: o njegovoj zagonetnoj smrti bit će snimljen film “Hollywoodland”, za koji će Ben Affleck dobiti Zlatnog lava u Veneciji.
O Supermanu je 1966. napravljen i broadwayski mjuzikl, iznimno je popularna bila animirana serija “Super prijatelji”, u kojoj su se uz snagatora s Kriptona gurali Batman i Robin, Aquaman i Wonder Woman.
Idealna osoba
Međutim, najviše je koristi bilo od filmske ekranizacije koju su 1978. pripremili Alexander Salkind i njegov sin Ilya te njihov prijatelj Pierre Spengler.
Za razliku od dotadašnjih, ova je imala izniman budžet i krajnje respektabilnu glumačku ekipu, a redatelj Richard Donner dobro je poznavao mitologiju i znao je kako spojiti fantastiku i realizam: njegovo otkriće Christopher Reeve, velika nada američkog kazališta, i danas se smatra idealnim tumačem Supermana.
Uskrsnuće na televiziji
Reeve je razočarano pratio raskol Donnera s producentima te poniranje serijala u parodiju (“četvorka” iz 1987. bila je pravi debakl), no Superman se nije predao: najprije je uskrsnuo na televiziji u seriji “Lois i Clark: Nove avanture Supermana”, no još je zanimljivija bila tinejdžerska serija “Smalville” (naziv fiktivnoga gradića u kojem je Superman odrastao), koja je intrigantno zadrla u intimu momka, radikalno drukčijeg od svojih vršnjaka.
“Smalville” je imao premijeru početkom novog milenija, kada je pod utjecajem novih kretanja u stripu, i na filmu postalo pomodno predstavljati superjunake kao psihološki opterećene ličnosti.
Serijali “X-Men” i “Spiderman” bili su prvi vjesnici novog trenda, a pridružio im se i obnovljeni “Batman”, pod redateljskom kontrolom Engleza Christophera Nolana.
Amerikanac Bryan Singer pokušao je na sličan način 2006. osvježiti filmski serijal o Supermanu, uostalom, dokazao se s prva dva filma iz serijala “X-Men”, no njegov je preskupi blockbuster (Kriptonca je glumio Brandon Routh) bio suviše pretenciozan, a premalo uzbudljiv. Od nastavka se odustalo, jer je zarada jedva pokrila troškove produkcije.
Dakako, filmska se industrija nije mogla samo tako odreći svog superjunaka, a DC Comics nije mogao otrpjeti ni činjenicu da ikone konkurentskog Marvela vladaju na kino-blagajnama, na kojima posljednjih godina jedino dobro prolazi njihov Batman.
Na njegovu 75. obljetnicu ne samo da se zavijorila zastava na gradskoj vijećnici Clevelanda, gradu u kojem su Siegel i Shuster smislili Supermana (prvi je umro 1996., a drugi, gotovo slijep, 1992. godine), nego je i objavljen novi strip album u potpuno mračnom tonu, čiji su autori glasoviti Jim Lee i Scott Snyder.
Obilje novina
Ipak, pravi vrhunac bit će premijera novog filmskog Supermana sredinom lipnja, primjereno naslovljenog “Čovjek od čelika”, u kojem Christopher Nolan figurira kao producent i koautor priče, a redatelj je Zach Snyder (“300”, “Watchmen”).
Teško je reći je li to Nolanovo maslo, no Supermana prvi put igra Englez, 29-godišnji Henry Cavill, koga znamo po seriji “Tudori” i mitološkom spektaklu “Besmrtnici”.
Izraziti modernisti, Nolan i Snyder spremaju zasigurno obilje novina, a iz fotografija i internetskih najava zasad je moguće jedino zaključiti da će i Supermanova odjeća biti izrazito “cool”, boje su malo tamnije, linija tijela bolje se uočava, pa će Kriptoncu na njegovu kostimu pozavidjeti i mnogi manekeni.
Valjda je to i bio cilj, no ponadajmo se da je to tek djelić onoga što nas uskoro očekuje.