Gubite novčanik, prsten zaboravljate u salonu za manikuru, svako malo zametnete upaljač, mobitel ili ključeve... Ponekad vam se čini kao da su u vašim rukama svakom predmetu odbrojani dani: prije ili kasnije ostavit ćete ga na stolu u kafiću, u kinu, u tramvaju, na klupi u parku ili u kabini trgovine u šoping centru. Kod nekih je rastresenost dio karaktera, a gubljenje stvari svakodnevica, no ovakve se stvari povremeno događaju i onim najorganiziranijima. Postoji objašnjenje, a i lijek kako za stalnu tako i za povremenu rastresenost.
Anatomija rastresenosti
Jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa u mozgu kada ste rastreseni? Obično, kad smo zauzeti bilo kojom svakodnevnom aktivnošću, različiti dijelovi mozga održavaju živom našu koncentraciju i pažnju, a time i pamćenje događaja u kojima sudjelujemo. Bez obzira na to radi li se o događajima koji se odvijaju u duljem periodu ili o onima koji traju samo nekoliko minuta, mozak radi odabire koji se temelje na iskustvu, logici i posljedicama koje određeno djelovanje može proizvesti. Kada te mehanizme, koji su tijekom milijuna godina evolucije postali vrlo istančani, poremete vanjski faktori, primjerice nedostatak sna, stres, briga, depresija ili tvari s psihoaktivnim djelovanjem, naša sposobnost da budemo prisutni duhom i koncentrirani znatno se umanjuje. U takvim slučajevima čini nam se kao da smo suočeni s nekom mentalnom interferencijom: ne uspijevamo razlučiti važne poticaje od onih nevažnih i sve se počinje činiti jednako važnim. Stvaranju takvog mentalnog stanja pridonose brojni neurotransmitori, tvari koje omogućuju izmjenu informacija u našem mozgu, među kojima su najvažniji noradrenalin i dopamin.
U svakom slučaju, stres, umor, brige i tjeskoba najčešći su krivci za rastresenost. U takvim situacijama naš um je zatrpan problemima i vjerojatnost da ćemo biti rastreseni i da ćemo griješiti je vrlo velika. Budući da je memorija strukturalan i složen proces, kada je mozak usredotočen na rješavanje nekog posebno važnog problema ili koncentriran na opsesivne misli, smanjuje se razina pažnje (ponekad gotovo potpuno nestaje) prema svemu ostalom. No, takve zaboravnosti obično su privremene, vezane uz neki poseban period života: kada se ponovno stekne mir, više se ne događaju.
Ne gubimo svi iste stvari
Prema mišljenju psihoanalitičara, amnezije ne treba pripisivati slučaju: imaju korijene u unutrašnjem svijetu, tj. povezane su s emocijama, vrijednostima i podsvjesnim željama. Ukratko, ne zaboravljamo slučajno. Na primjer, mobitel je predmet koji će lakše zaboraviti kućanica nego poslovna žena. Majka koja odlazi po djecu u školu ne doživljava mobitel kao prioritet, za razliku od menadžera ili novinara kojima biti dostupan spada u poslovne obaveze. S druge strane, posve je sigurno da majka neće zaboraviti staviti užinu u djetetovu školsku torbu ili otići po dijete u školu.
Različita dob - različita rastresenost
Mladost
U pubertetu iza prividne rastresenosti najčešće stoji potreba za kršenjem pravila kako bi se odraslima dokazao vlastiti identitet. To je razlog zašto se zaboravlja telefonirati roditeljima i obavijestiti ih da ne možete stići na večeru ili se zaboravljaju elementarne obiteljske obaveze poput rođendana roditelja.
Zrelost
Kod odraslih na upotrebu memorije utječe način života: prezaposlenost, stres i zatrpanost obavezama pogodno su tlo za razne vrste nepažljivosti.
Starost
U starijoj dobi rastresenost nije samo posljedica prirodnog procesa starenja dijelova mozga zaduženih za "kratko" pamćenje, to jest događaje koji su se trenutak ranije dogodili, nego i smanjenja motivacije i interesa što uzrokuje pad efikasnosti moždane aktivnosti. Starija osoba će možda zaboraviti isključiti plamen na štednjaku, ali neće zaboraviti omiljenu emisiju na televiziji.
Kreativci češće gube stvari
Živjeti u oblacima ne mora uvijek imati negativne konotacije. Prema novim istraživanjima, koja je provela skupina američkih psihologa, rastresenost se povezuje s kreativnim i maštovitim osobama, nesklonim logičnom razmišljanju i koncentriranju na pojedine detalje. Stoga je vjerojatnije da će rastresena i zaboravljiva biti osoba koja ima mnoštvo interesa i ideja koje želi realizirati. Takva osoba je pomalo idealist i obično ne pridaje puno važnosti praktičnim aspektima života, smatrajući ih nepotrebnim obavezama.
Savjeti protiv gubljenja
• Napravite mentalnu sliku
Kad negdje odložite neki predmet, dovoljna vam je sekunda da u umu napravite detaljnu sliku mjesta gdje ste ga odložili. Na primjer, zabilježite u svojoj mentalnoj slici da vaše crvene rukavice leže na crnom stolu. Mozak lakše pamti i priziva u pamćenje slike nego riječi, pa ćete se, potrudite li se napraviti mentalnu sliku, lakše sjetiti gdje ste ostavili neki predmet.
• Koristite high-tech opcije
Alarm na mobitelu može se koristiti i u druge svrhe, ne samo za buđenje. Primjerice, namjestite ga na vrijeme kad trebate otići s posla ili iz hotelske sobe jer će vas to podsjetiti na mnogo toga: da ne zaboravite uzeti mobitel, punjač, laptop...
• Fokusirajte se na ono pozitivno
Imate li običaj za vrijeme vožnje tramvajem, autobusom ili vlakom ubijati vrijeme surfajući internetom na svom smartphoneu? U tom slučaju radije odite na Facebook ili neku drugu zabavnu stranicu nego na portale s vijestima. Loše vijesti koje izazivaju stres i tjeskobu čine nas rastresenim i povećavaju rizik za gubljenje stvari. Vedre i vesele teme ne opterećuju toliko naše misli i ne potenciraju rastresenost.
• Stvorite lančanu reakciju
Trikovi za čuvanje rizičnih predmeta: ako imate naviku ostavljati kišobran ili šal, stavite ih na nešto što će se nužno pomaknuti kad ustanete i odlučite krenuti, primjerice na stolac, ili na nešto što sigurno nećete zaboraviti uzeti, poput torbe.
• Nosite manje stvari
Što više nepotrebnih svari vučete sa sobom, to su veće šanse da ćete nešto negdje zaboraviti. Stoga, smanjite broj stvari koje uvijek imate uza se. Kupite torbu srednje veličine koja ima pretinac za mobitel i tablet i stavite u nju samo ono najnužnije.
• Složite svoju mantru
Koliko god vam zvučala smiješno, ova metoda je vrlo učinkovita: kreirajte mantru koja će obuhvaćati tri predmeta koja najčešće gubite, na primjer "mobitel, ključevi, kišobran" i spojite ih s melodijom iz neke omiljene pjesme. Pjevuckajte si to u glavi kad god odlazite iz nekog prostora i znatno ćete smanjiti rizik gubljenja ta tri predmeta.
Kako pronaći izgubljeno
• Vratite se u mislima svojim stopama
Ako se točno sjetite što ste radili kad ste posljednji put imali određeni predmet u ruci, znat ćete odakle da počnete potragu. Prijeđite u mislima cijeli dan. Što življi i stvarniji bude taj pregled u mislima, veća je vjerojatnost da će vam sinuti gdje ste ostavili izgubljenu stvar.
• Budite svjesni efekta kamuflaže
Zagubljeni predmeti najčešće su u radijusu od pola metra od mjesta na kojem mislite da ste ih ostavili, ali su nečim skriveni od vašeg pogleda. Provjerite ispod svega što vam se čini da bi ih moglo pokrivati (primjerice, ispod novina koje ste odložili na stol ili ispod deke kojom ste se pokrili dok ste drijemali nakon ručka).
• Uđite u zen stanje duha
Normalno je da ćete izgubiti živce ako ne možete naći ključeve auta, no u tom slučaju nećete se moći usredotočiti na mjesta na kojima ih trebate tražiti. Stoga, prije nego što krenete u potragu za zametnutim predmetom, nekoliko puta duboko udahnite kako biste se smirili. Također, o predmetu koji tražite razmišljajte kao o zametnutom, a ne izgubljenom. Naime, pozitivnim razmišljanjem i uvjerenošću da ćete ga naći povećavate šanse da se to uistinu i dogodi.