Novi izraelski zakon, koji je stupio na snagu s prvim danom Nove godine, zabranjuje pojavljivanje premršavih manekenki na reklamama i u modnoj industriji. Izraelci tim zakonom žele popraviti nerealnu sliku mršavih žena kao standarda ljepote.
Naime, prema novom zakonu žene koje imaju indeks tjelesne mase (BMI) manji od 18,5 ne smiju se pojaviti u reklamama. BMI koristi se kao pokazatelj stupnja uhranjenosti osobe. Predstavlja omjer tjelesne mase u kilogramima i kvadrata tjelesne visine u metrima. Prema tome, manekenka koja je visoka 1,76 metara ne bi smjela težiti manje od 54 kilograma.
Zakon, također, zahtijeva da publikacije moraju otkriti kada koriste promijenjene slike, poput photoshopa modela, tako da se žene i muškarci doimaju mršavijim nego što stvarno jesu. Pristaše novog zakona nadaju se da će se u lokalnom oglašavanju konačno koristiti modeli koji izgledaju zdravo, a ne ispijeno kao vješalice.
Loš i opasan poticaj
Trend premršavih manekenki pojavio se još početkom 90-ih godina prošlog stoljeća, kada je popularna manekenka Kate Moss pokrenula takozvani heroin chic. Od tada je modna industrija na udaru mnogobrojnih kritičara koji se bore protiv te nerealne slike. Osim što pretjerana mršavost nije zdrava, ona potiče mlade djevojke diljem svijeta, koje mršavu manekenku vide kao savršenu sliku žene, da i same žele tako izgledati. Anoreksija i bulimija postale su široko rasprostranjene među modelima jer su bile jedini način da manekenke zadovolje zahtjeve modne industrije. No, od posljedica anoreksije proteklih su godina umrle brojne manekenke, što je potaknulo vodeće modne države da se umiješaju u reguliranje tjelesne težine manekenki na modnim pistama.
Prve su reagirale Španjolska i Italija. Fashion Show u Madridu zabranio je angažiranje manekenki koje imaju BMI ispod 18, a na milanskom Fashion Weeku granica BMI-a je 18,5, baš kao u Izraelu.
Zdravi savjeti
No, najveća modna industrija, američka, ne želi donijeti tako rigorozne mjere. Vijeće modnih dizajnera Amerike (CFDA) odlučilo je postaviti smjernice za zdrave uvjete i provesti šestogodišnji program usmjeren na pružanje zdravih savjeta za modele koji su pripremili nutricionisti, treneri fitnesa i stručnjaci za poremećaje prehrane. Komentirajući izraelski zakon, izvšni direktor CFDA Steven Kolb naglasio je da Amerika ne želi tom problemu pristupati restriktivno, već da oni žele stvoriti svijest i obrazovanje o postojećem problemu.
No, niti jedna od ovih mjera nije promijenila stanje u modnoj industriji u kojoj se još uvijek pojavljuju modeli koji nose nedostižnu veličinu 0. Nije prošla niti molba Alexandre Shulman, urednice britanskog Voguea, koja svake godine napiše molbu vodećim modnim dizajnerim da uzorke svoje odjeće šalju u većim veličinama kako bi časopisi mogli zaposliti “punije” modele da ih nose. Razočarala se jer do toga nikad nije došlo.
Bez ženskih oblina
Nekadašnja manekenka i dugogodišnja vlasnica modne agencije Suzy Josipović nikada nije podilazila trendu premršavih manekenki i modela. Smatra da žena mora imati atribute koje je čine ženstvenom. Nikada svojim modelima nije sugerirala da izgube koji kilogram, iako su neki od njezinih kolega to činili. Ističe da hrvatske manekenke i modeli u pravilu nisu premršave i da se mnogo puta dogodilo da su iz stranih modnih agencija odbili njene djevojke zato što su im naprosto bile predebele.
- Nekada su manekenke i modeli imali atribute i bile su ženstvene. Njihove slike obišle su cijeli svijet. Trendovi danas nalažu da djevojke moraju biti ekstremno mršave, bez ženskih oblina i struka kako bi mogle nositi nečiju odjeću. A to je potpuno pogrešno. Žene su žene i tako trebaju izgledati. Nije realno da se većina žena u svijetu bori s viškom kilograma zbog industrijske prehrane, a u modnoj industriji je ideal ljepote žena koja je mršava kao vješalica i ima tijelo koje više sliči muškarcu nego ženi - smatra Josipović i napominje kako je bitno kod modela i manekenki da imaju izražaj, a ne koliko kilograma imaju.