ZAGREB - Pet, šest akademika koji su se i ranije bavili problemima obrazovanja, stručnjaci za metodologiju, autori mnogih udžbenika, izdavači, profesori i učitelji okupljeni u organizaciji Hrvatskog pedagoško-književnog zbora na javnoj raspravi o udžbeničkim standardima složili su se da do roka od 3. lipnja nije moguže kvalitetno napraviti udžbenike. Tim više što bi oni trebali biti usklađeni s udžbeničkim standardom i pravopisom koji još nisu gotovi, tj. o kojima još traje javna rasprava.
“Još nisu doneseni predmetni kurikulumi, postoji konfuzija o tome, jedina je mogužnost da se udžbenici oslone na postoježi nastavni plan i program”, poručeno je sa skupa.
O broju araka napamet
Ante Bežen, autor udžbenika za hrvatski jezik i profesor metodike na Učiteljskoj akademiji, upitao je na temelju kojih se istraživanja i ekspertiza došlo do tog broja araka za udžbenike za pojedini predmet koje od izdavača i autora traži Ministarstvo.
“Koliko znam, takvih ekspertiza nema, a to znači da je taj broj araka propisan napamet i da postoji opasnost da se udžbenički sadržaji skrate na nedopustivo nizak opseg koji učenicima neže omogužiti da savladaju nastavni program onako kako je propisano. To znači da že možda cijeli dijelovi nastavnog programa morati izostati, ali koji dijelovi?
Hožemo li izbaciti slovo D iz početnica ili brojku 9 iz matematike? Mislim da je nužna rasprava s ljudima koji donose odluke, da se te odluke preispitaju, neka to bude redukcija, ali to mora biti pažljivo osmišljeno…” Akademik Vladimir Paar ističe: “Prođe li ovaj prijedlog udžbeničkih standarda koji je netko očito podvalio ministru, jer ministar nije stručnjak nego koordinator i politička figura, nastat že opži, deterministički kaos.
'NOVI UDŽBENICI BIT ĆE SUVREMENIJI, LAKŠI I JEFTINIJI' Jovanović poručio da školsko štivo više neće biti puno grešaka
Djeca koja danas idu u školu promijenit že pet-šest zanimanja tijekom života, a mi ih ovako lišavamo elementarnog obrazovanja. Najveža je floskula da se udžbenik može pisati prije nego što se napravi kurikulum pa že se kurikulum valjda poslije prilagođavati udžbeniku.
Imamo, recimo, 6 izdavača koji že izdati udžbenik za jedan predmet, svaki že reducirati druge sadržaje. Hože li onda Ministarstvo na temelju udžbenika raditi kurikulum i imati 6 različitih kurikuluma, pa že u jednoj školi iži po kurikulumu jednog izdavača, u drugoj po kurikulumu drugog i tako unedogled. Što že onda u srednjoj školi biti startna pozicija za učenje? Hože li tako svaka gimnazija ima svoj kurikulum? Ne može više biti ni državne mature jer že biti 5-6 različitih kurikuluma u gimnaziji…”
Evo mladog čovjeka
Dunja Merkler, urednica za hrvatski jezik u Školskoj knjizi, prisjetila se kako je aktualni ministar znanosti i obrazovanja još nedavno “bio pobudio entuzijazam svojim izjavama da želi interaktivan, multimedijski moderan udžbenik”.
“Mislila sam ‘evo konačno mladog čovjeka koji že nam dati mogužnost da napravimo elektronske udžbenike, interaktivne CD-e, multimedijske dodatke. Mi sve to možemo i to ne bi koštalo više od udžbenika koje sada imamo. Ali sad nam nude standard koji že udžbenike dovesti na didaktičku razinu 19. st.
Nakladnicima se u konačnici ništa neže dogoditi, jer mi ionako uvijek isporučimo udžbenike u roku i po propisima kako traži Ministarstvo”, kaže Merkler.