“Kako mi se čini, mislim da i nećemo izlaziti iz Sela”. “Sumnjam da ću išta puno vidjeti od Rija”. “Iza 18 sati ne smijemo iz Olimpijskog sela, osim na borilišta.”
To su bile rečenice koje smo čuli minulih dana, usputno, u nevezanom razgovoru s većim brojem naših olimpijaca iz različitih sportova. Imajući u vidu kako činjenicu da se Igre održavaju u Rio de Janeiru, koji nije baš oličenje sigurnog grada, ma koliko je tamošnja policija osjetno popravila stanje, tako i u svjetlu bojazni od terorističkih napada svakojake vrste, čega smo, na žalost, svjedoci minulih dana, ove se rečenice ne čine sasvim nevjerojatnima. Tim prije što sportaši generalno nisu osobe sklone pretjerivanju, iako... crv sumnje je ipak ostao, možda je sve ipak preuveličano, kao toliko puta dosad uoči velikog sportskog natjecanja.
No, ispostavilo se da su rečenice bile potpuno na mjestu.
- Sve što ste čuli je istina i ne radi o nekom našem internom dogovoru. Sve je pravno uglavljeno, stavljeno na papir i u formi ugovora potpisano sa svakim sportašem - potvrdila nam je Manuela Sentđerđi Čorković, glasnogovornica Hrvatskog olimpijskog odbora.
Što sve stoji u ugovoru?
- Stvari su ozbiljne, svaki šef nacionalne misije u Riju, a za Hrvatsku je to Damir Šegota, odgovoran je za svakog člana olimpijske reprezentacije. Koliko ih je otišlo u Rio, toliko ih se mora i vratiti. Zato je svaki sportaš prilikom preuzimanja opreme za Rio morao potpisati ugovor o sigurnosti, ponašanju u Riju...
Konkretno?
- To znači da se svaki sportaš mora obvezno prije planiranog odlaska iz Olimpijskog sela, dakle, u grad, u doba kada je slobodan, javiti svom team menadžeru ili vođi puta, ali i šefu Misije Damiru Šegoti i oni moraju odobriti odlazak. Moraju točno navesti kada odlaze, kada će se vratiti, gdje kane ići. Moramo u svakom trenutku znati gdje se to nalazi, kako ih dobiti. Jasno, ovo se ne odnosi na odlazak na natjecanje.
Je li ugovor tražio brazilski organizator? Je li ugovor obveza MOO-a?
- Ne, ugovor je potpisan s HOO-om i to je naša inicijativa. Željeli smo učiniti sve što možemo da razinu sigurnosti naših sportaša podignemo na najvišu moguću.
Jeste li ovakve ili slične ugovore potpisivali i prije prijašnjih Igara, što ljetnih ili zimskih?
- Ne, ovo je prvi puta. Rio je ipak malo drukčiji od recimo, Londona. Prilika, uvjeti su specifičniji. Nema šanse da nam netko od sportaša mimo našeg znanja luta noću po gradu.
Konačno, što ako netko “uhvati krivinu”, zaobiđe sva pravila, prekrši ugovor? Čuli smo od sportaša da to automatski znači ukrcavanje na prvi let za Zagreb.
- Nadam se da se takvo što neće dogoditi, ali i to je opcija. U biti, prvo bi trebalo utvrditi sve okolnosti mogućeg prekršaja ugovorne odredbe, težinu i slično, ali da, posljednja kazna je i trenutačno oduzimanje akreditacije i slanje na prvi let za Hrvatsku.
Naši olimpijci sve ovo znaju, sve su potpisali. Ovakva odluka HOO-a nam se čini razumljivom, radi se o skrbi za sigurnost svih olimpijaca što je ipak na prvom mjestu, daleko ispred svih rezultata, a mi se nadamo da je ovo prvi i posljednji puta da o nečem takvom pišemo. Točnije, da kršenja ugovora neće biti.