Nova TV pametno je iskoristila blagdansko razdoblje u kojem konkurentski RTL nije emitirao tursku hit-seriju “Sulejman Veličanstveni”. Koristeći tu stanku, plasirali su u program tursku uspješnicu starijeg datuma - “Silu”. Saga o djevojci Sili, odgojenoj u modernom Istanbulu koju na silu udaju za plemenskog vođu Boran-agu zbog stare tradicije “razmjene mladenaca”, u rekordnom roku postigla je zavidnu gledanost, koje je dosezala i do 20 posto.
Čak i kada se “Sulejman Veličanstveni” vratio na RTL, popularnost “Sile” nije splasnula. Dapače, i dalje drži prvo mjesto kao najgledanija turska serija na našim malim ekranima, iako je “Sulejman” sve bliži ponovno tom tronu. No kako god bilo, glavna glumica, koju smo prvo upoznali u sapunici “Ezel” - Cansu Dere - trenutačno je najeksponiranija osoba u Hrvatskoj. Bivša misica u prosjeku je više od tri sata dnevno na obje nacionalne televizije - prvo kao glavna junakinja Sila, a onda kao zanosna robinja Firuze koja očara Sulejmana. Sve u svemu, više nego što bilo koji naš političar ima i u vrijeme predizbornih kampanja.
Velika nesnošljivost
A nije samo Cansu Dere zaintrigirala javnost. Zbog njezina partnera Mehmeta Akifa Alakurta, koji glumi bogatog zemljoposjednika Boran-agu, zatitrala su na prvu brojna srca i postalo je očito da je naočiti Bali-beg iz “Sulejmana” dobio žestokog konkurenta. Visok, crn, najbolji turski model za 2001. godinu, bio je kao stvoren da utjelovi pravog, čvrstog muškarca, kojem su čast, tradicija i obitelj najveća svetinja. A i privatno nije puno drugačiji, barem tako tvrdi. No dok je ta različitost modernog i konzervativnog u seriji stereotipno prerastala u neponovljivu ljubav, iza kamera se odigravala sasvim druga priča. Cansu Dere i Mehmet Akif Alakurt jednostavno se nisu mogli smisliti.
Njega je živciralo što se ona ponaša poput razmažene zvijezde, kasni na snimanja, a između redova moglo se naslutiti da su razlog antagonizma i Cansuni daleko liberalniji životni nazori. A Mehmet nije tajio da od svoje djevojke ili žene očekuje da ga dočeka doma kada se vrati sa snimanja i učini sve kako bi mu ugodila. Međusobna nesnošljivost, koju su otkrili tek nakon što je 2008. snimljena posljednja epizoda “Sile”, bila je tolika da su čak izjavili da više nikada zajedno ne bi radili, što god da im se ponudilo.
Ipak, u seriji se to nije moglo zamijetiti. Prvo neprijateljstvo, potom strast i ljubav Sile i Borana, uz neizostavne spletke, intrige i svađe, kod nas su stigle do 31. epizode od ukupno 135 nastavaka. Priča je počela kada Sila, odrasla u uglednoj obitelji u Istanbulu, upoznaje svoje prave biološke roditelje, za koje je mislila da su mrtvi.
Odlazi sa svojim pravim ocem i bratom na jugoistok zemlje, misleći kako joj je majka na samrti i da je želi vidjeti posljednji put. No pravi je razlog to što je žele udati za Boran-agu, iz plemena Gendžo, kako već nalažu običaji zamjene mladenki. Naime, njezin brat Azad oteo je aginu sestru Narin pa je pleme odlučilo da se provede zamjena mladenki kako ne bi došlo do krvne osvete. Ucijenjena, Sila se teško miri sa svijetom čiji su joj običaji i tradicija potpuno strani, no ipak je na silu udaju.
Nove epizode donose nove potrese u njihovim životima.
Sila doznaje da će roditi sina i vraća se u grad Midyat, no svekar Firuz-aga i svekrva zagorčavaju joj život. Firuz-aga želi joj uzeti dijete i odgojiti ga bez majke. Boran je u jako lošim odnosima s bratićem Džihanom koji radi sve kako bi Boranu oduzeo titulu age. No šok tek slijedi - pogiba Silin brat Azad. Boranova sestra, Narin, Azadova supruga, potpuno je očajna, a s gubitkom sina teško se nose i Bedar i Dželil. Narin prisiljavaju da se vrati u roditeljsku kuću.
Neprežaljena djevojka
Sila se pak mora ponovno suočiti s duhom neprežaljene Boranove ljubavi Jezde. Kada dozna da je jedna od djevojaka koje rade u tvornici Boranovom odlukom dana u razmjenu mladenki, Sila se usprotivi Boranovoj odluci. Udružuje se s radnicama i Narin te zajedno prosvjeduje protiv agine odluke, a tek onda doznaje kako da je čovjek za kojeg Boran udaje djevojku Jezdin rođak, zbog čega Sila poludi od ljubomore.
Džihan u međuvremenu doznaje kako će postati otac, što dodatno komplicira stvari jer je Esma, Silina rođakinja, ostala s njim trudna. Sili napokon stiže termin poroda. Iako vrlo rizičan, uspijeva roditi zdravog sinčića Boranu, kojem nadjene ime Bederhan. No Boran je u zatvoru, a pleme nakon što je rodila zahtijeva da se nad Silom izvrši kazna. Boran je iz zatvora ne može zaštititi, već to mora učiniti njegov otac Firuz-aga. Nije pleme jedina opasnost za ljubav Sile i Borana - stiže Boranova prijateljica, liječnica Zejnep...
Ubijani kršćani
“Sila” se snimala od 2006. do 2008. godine u okolici povijesnog grada Mardina koji bi trebao ući na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Prizori originalnih lokacija na kojima su bili smješteni setovi dodatno su pridonijeli autentičnosti serije koja je željela što vjernije dočarati život u jugoistočnoj Turskoj. Mardin, grad smješten na brdu iznad rijeke Tigris, poznat po arapskoj arhitekturi, osnovali su sirijski pravoslavni kršćani u 3. stoljeću. Postaje dijelom Osmanskog Carstva za vrijeme Selima I., poznatog i kao Selim Okrutni, inače oca Sulejmana Veličanstvenog 1517. godine.
Kršćansko stanovništvo je ubijano i prognano, a dio je i asimiliran, no ipak malobrojni dio održao se u Mardinu. Dio setova bio je smješten i u živopisnom Midyatu koji se nalazi u okrugu Mardina. Specifičnost toga grada su pjeskovite vile okružene visokim zidovima, poznatije kao Konagi na turskom jeziku, a povijest Midyata seže tisućama godina unatrag. Te lokacije bile su dvije godine dom glumcima i producentskoj ekipi, koji su tijekom snimanja, što zbog napornog tempa, što zbog užasno loših turskih cesta (posebno u tom siromašnom i nerazvijenom dijelu Turske) vrlo rijetko putovali svojim kućama. Seriju je režirao Gul Oguz, a scenarij potpisuje i scenaristica “Gumuša” Sema Ergenekon te Eylem Canpolat. Kostimograf je Özlem Çak¦r.