ZAGREB - Kriza koja je bila ograničena na južnu Europu - Španjolsku, Italiju, Grčku i Portugal - sada prodire u njeno središte.
Pad nizozemske vlade koja je zagovorala program štednje upravo zbog nemogućnosti da smanji proračunski deficit u skladu s planom Bruxellesa do sada je najveći udar europskom paktu fiskalne discipline iz prosinca prošle godine.
Španjolski poučak
No, ciljeve EU već je ranije dovela u pitanje Španjolska, koja će na kraju deficit smanjiti manje nego što je bilo planirano.
Fiskalnom paktu protivi se i izgledni novi francuski predsjednik Francois Hollande koji je najavio njegovu reviziju. Rastućoj političkoj nestabilnosti u eurozoni pridonosi i situacija u Češkoj gdje je vlada sklona štednji također na rubu kolapsa.
Sve je to ponukalo ekonomista Nouriela Roubinija na zaključak da je europsko fiskalno pravilo mrtvo i prije nego što je stupilo na snagu. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle ne dopušta takvu mogućnosti, ističući da promjena pakta nije izgledna.
“Ono što smo dogovorili u Europi da bi se prevladala dužnička kriza ostaje i neće se mijenjati ovisno o izbornim rezultatima”, rekao je. Međutim, problem je u tome što birači imaju od političara određena očekivanja.
Rastu dugovi
Ekonomski pokazatelji dodatno otežavaju situaciju. Španjolska je i službeno u recesiji, Grčka je najavila da će pad BDP-a ove godine pasti više od plana, pet posto, umjesto 4,5 posto, a čak je i njemačka proizvodnja pala. Usprkos smanjenju deficita, razina duga i dalje raste.
Službena statistika Eurostata pokazuje da je javni dug nastavio rasti u većini zemalja: Italija je završila 2011. s javnim dugom od 120,1 posto BDP-a, u Grčkoj je iznosio 165,3 posto, a u Španjolskoj je povećan sa 61,2 na 68,5 posto.
Jedino je Njemačka smanjila razinu zaduženosti, sa 83 na 81,2 posto. Samo pet zemalja eurozone ima dug u okvirima dopuštenih 60 posto BDP-a: Estonija, Luksemburg, Slovenija, Slovačka i Finska.
Tamni oblaci
Iako je prepoznao znakove oporavka u eurozoni, MMF je ovih dana ukazao i na “tamne oblake na horizontu”. Predsjednica Fonda Christine Lagarde rekla je da bi se “zaštitni zid” trebao povećati sa 700 milijardi eura na bilijun eura te da bi se sredstva trebala iskoristiti za dokapitalizaciju posrnulih europskih banaka, ponajprije španjolskih.
Strah od duge recesije u eurozoni i rastuća politička nestabilnost doveli su do snažnog pada dionica na europskim burzama u ponedjeljak, ali jučer su se ipak malo oporavile.
S obzirom na to da je štednja izašla iz mode, tržišta bi mogla opet početi kažnjavati vlade i podsjetiti Europu zašto je pala u krizu.
Španjolska: Bez pomoći fonda za sanaciju neće moći
Španjolski proračunski deficit u 2011. iznosio je 8,5 posto BDP-a, a ne šest, kao što se ranije mislilo. Time se pokazalo da je španjolska vlada bila u pravu kada je tvrdila da je naslijedila veći deficit od službenog i da neće moći ostvariti plan za ovu godinu. Osim toga, zemlja je i formalno u recesiji, pa će deficit ove godine, umjesto 4,4%, iznositi 5,8% BDP-a. Ulagači tu zemlju doživljavaju sve rizičnijom i misle da će zatražiti pomoć iz fonda za sanaciju. Stoga na aukcijama traže sve veće prinose.
Nizozemska: Rutte dao ostavku jer nije smanjio deficit
Nizozemski premijer Mark Rutte podnio je ostavku svoje vlade jer se vladajuća koalicija nije dogovorila oko mjera za smanjenje deficita. Plan je bio ušteda od 16 milijardi eura, čime bi se smanjio deficit sa 4,7 posto BDP-a na dopuštenih tri posto BDP-a do 2013. godine. Mjere za smanjenje deficita predviđale su povećanje PDV-a, zamrzavanje plaća i izdataka za zdravstvo. Analitičari su sa strepnjom očekivali kako će nakon pada vlade proći aukcija obveznica, ali se pokazalo da je zaduživanje bilo uspješno.
Češka: Vlada pred padom, Česi na ulicama
Češki premijer Petr Necas raskinuo je suradnju s jednom od tri stranke u koaliciji, ali se još nada da će uspjeti skupiti većinu u parlamentu. U suprotnom, zemlju čekaju parlamentarni izbori. No, u subotu je na ulice Praga izašlo 90.000 ljudi koji traže odlazak nepopularne vlade koja planira smanjiti deficit proračuna ispod tri posto BDP-a povećanjem poreza i rezanjem potrošnje. Pad vlade doveo bi u pitanje i planove štednje. No, analitičari vjeruju da će vlada ipak preživjeti.
Francuska: Socijalist Hollande protiv mjera štednje
Ako na kraju pobijedi socijalistFrancois Hollande, on će dovesti u pitanje njemačko vodstvo u dužničkoj krizi. On vjeruje da štednja uništava dijelove Europe i da na prvome mjestu moraju biti rast i zapošljavanje, a potom smanjenje deficita. Stoga nije neočekivano da je glasnogovornik njemačke kancelarke Angele Merkel izjavio kako ona i dalje podržava predsjednika Sarkozyja.
Grčka: Nemoguće rezanje plaća u južnoj Europi
Predsjednik njemačkog utjecajnog thinktanka Ifo, Hans-Werner Sinn, povećao je pritisak na Grčku izjavom kako ne vjeruje da ona može postati konkurentna unutar eurozone. “Ako Grčka ostane u eurozoni, imat će masovni rast nezaposlenosti”, rekao je u govoru u New Yorku. Osim toga, smatra da je nemoguće rezanje plaća i cijena u nekim zemljama južne Europe do razina koja bi bila potrebna, bez obzira što političari kažu.
Njemačka: Glasači ne razumiju njemačka upozorenja
Kancelarka Angela Merkel, glavna zagovornica programa štednje, kao puta za spas zajedničke valute, ostaje bez saveznika. Diljem Europe jača politički populizam, a obični ljudi sve su više nezadovoljni odlukama koje otežavaju njihov život.
Nijemci shvaćaju da jezik EU i nacionalnih vlada glasači nisu razumjeli. Ne ohrabruju ni ekonomski podaci koji upućuju na daljnje usporavanje.