Gotovinu i Markača oslobodilo je petočlano Žalbeno vijeće, na čelu s Amerikancem Theodorom Meronom, predsjedavajućim Haaškog suda. Članovi vijeća su Talijan Fausto Pocar, Carmel Agius s Malte, Mehmet Guney iz Turske i Patrick Robinson sa Jamajke.
Odluku o oslobađanju Žalbeno vijeće je donijelo preglasavanjem: većina članova bila je za oslobađanje Gotovine i Markača, no Pocar i Agius se nisu složili u bitnim nalazima Žalbenog vijeća.
Predsjedavajući Meron u više je navrata tijekom čitanja odluke Žalbenog vijeća kazao kako su suci Pocar i Agius imali izdvojena, oprečna , mišljenja.
Profesor iz Milana
Fausto Pocar rođen je 1939. i profesor je međunarodnog prava Sveučilišta u Milanu. Bio je član Odbora za ljudska prava UN-a i član talijanskog izaslanstva pri Općoj skupštini UN-a. Godine 1999. imenovan je sucem Haaškog suda, od studenoga 2005. do studenoga 2008. bio je predsjednik Suda.
Maltežanin Carmel Agius rođen je 1945. Nakon odvjetničke karijere, 1977. je imenovan sucem. Na Haaški sud dolazi 2001. godine, a trenutačno je i potpredsjednik ICTY-a. Jamajčanin Patrick Lipton Robinson rođen je 1944. godine a na Haaškom je sudu od 1998. Godine 2004. predsjedao je sudskim vijećem koje je sudilo Slobodanu Miloševiću.
Turčin Mehmet Gueney rođen je 1936., nakon odvjetničke karijere radio je kao pravni savjetnik u ministarstvu vanjskih poslova, a zatim je bio veleposlanik na Kubi, te u Singapuru i Indoneziji. Jedno je vrijeme radio i u stalnom misiji Turske pri UN-u te u turskom veleposlanstvu u Den Haagu. Od 1998. je sudac Haaškog suda.
Carmel Agius i Fausto Pocar imali su različito mišljenje o glavnom nalazu Žalbenog vijeća, iz kojeg je proizašla oslobađajuća presuda generalima: nisu se složoli da je Prvostupanjsko vijeće zaključak o postojanju progona donijelo na temelju zaključka o nezakonitim topničkim napadima na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac, suci su se razišli u mišljenju. Uz protivljenje sudaca Carmela Agiusa i Fausta Pocara, zaključeno je da je to polazna osnova za daljnje odluke žalbenoga vijeća.
Suci Agius i Pocar također su, mimo ostala tri suca, smatrali da se trebaju uzeti u obzir drugi dokazi koje je razmatralo raspravno vijeće u donošenju zaključaka o nelegalnosti topničkih napada.
"U svjetlu navedenoga Žalbeno vijeće, uz neslaganje sudaca Agiusa i Pocara, utvrđuje da nijedno razumno raspravno vijeće ne bi moglo zaključiti izvan razumne sumnje da su četiri grada bila meta nezakonitih topničkih napada", kazao je sudac Meron.
Što se tiče odgovornosti dvojice generala za zločin progona ostvaren topničkim napadima i osmišljen u okviru udruženog zločinačkog pothvata, žalbeno je vijeće ponovno većinom glasova, uz neslaganje sudaca Agiusa i Pocara, zaključilo da se zaključak o postojanju progona doista temelji samo na zaključku o postojanju nezakonitih topničkih napada. Tako je ponovno prihvaćeno stajalište obrane.
Pravični sud
"U ovim okolnostima poništivši zaključak raspravnoga vijeća da su topnički napadi na četiri grada bili nezakoniti žalbeno vijeće, uz neslaganje suca Agiusa i Pocara, smatra da nijedno razumno vijeće ne bi zaključilo da je jedino razumno objašnjenje okolnosnih dokaza postojanje udruženog zločinačkog pothvata s ciljem trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz krajine silom ili prijetnjom sile", kazao je Meron.
U slučaju Markača žalbeno je vijeće zaključilo da bi svaki pokušaj da se donese presuda temeljem alternativnih oblika krivnje ugrozio pravo na pravično suđenje. I tu suci nisu bili jednoglasni jer se sudac Agius nije slagao s ovim zaključkom žalbenoga vijeća.