Jedino je MMF, uz Vladu, sve donedvano vjerovao da Hrvatsku ove godine čeka lagani oporavak, ali je ovih dana i on objavio prognozu da je pred zemljom još jedna godina recesije, s padom BDP-a od 0,2 posto. No, Vlada i dalje ustrajava u svojoj procjeni da će BDP ove godine rasti 0,7 posto, već iduće godine očekuje ubrzanje na 2,4 posto, a dvije godine potom vjeruje da će stopa rasta dosegnuti 3,5 posto.
Dodatni tjedan
Tako stoji u Prijedlogu ekonomskog programa Republike Hrvatske za 2013. koji će Vlada ubuduće morati pripremati za EU, a predstavlja svojevrsni nastavak pretpristupnog ekonomskog programa. Premda je rok za njegovo donošenje bio 15. travnja, kako je pojasnio potpredsjednik Vlade Branko Grčić, “Hrvatska je dobila još tjedan dana da ga pripremi”. Na čemu Vlada temelji svoj optimizam?
DRAMATIČNI IZVJEŠTAJ HNB-a: U zadnja tri mjeseca 2012. nitko nije uložio u Hrvatsku. Država se nastavlja zaduživati
“U usporedbi s makroekonomskim projekcijama drugih institucija, projekcije Vlade počivaju na programu javnih investicija i znatno su pozitivnije”, stoji u dokumentu. Ostale institucije, pojašanjava Vlada, nisu u svoje projekcije ugradile “očekivani utjecaj investicijskog ciklusa javnog sektora”. On će za rezultat imati rast investicija za 6,3 posto, a u 2013. godini će se “izvršiti pripreme projekata i pokrenuti provedba za projekte koji će otvoriti otprilike 3000 novih radnih mjesta”.
Ukupna zaposlenost
A svako novootvoreno radno mjesto u velikom projektu, računa Vlada, “za sebe veže od 4 do 8 novih radnih mjesta u srednjim i malim poduzećima i obrtima u okruženju”. Ipak, kada je riječ o ukupnoj zaposlenosti, potpredsjednk Grčić očekuje da će ove godine doći do pada. No, s gospodarskim rastom vjeruje da će doći do zaokreta trendova. Za razliku od procjena kretanja BDP-a, sudeći prema iznesenom programu, Vlada je mnogo manje ambiciozna kad je riječ o reformama.
Premijer Zoran Milanović rekao je da Ekonomski program osigurava komunikaciju s Europskom komisijom radi izbjegavanja ekstremnog proračunskog deficita.
Konsolidacija
- Europska komisija jako je rigorozna u tim stvarima - upozorio je. Iz dokumenta, međutim, proizlazi da će fiskalna konsolidacija teći vrlo sporo. Tek 2016. godine deficit opće države past će ispod tri posto BDP-a, a javni dug nastavlja rasti sve do 2015. Vlada sada govori o “diferenciranoj fiskalnoj konsolidaciji” koja će manje negativno utjecati na oporavak i rast, a provodit će se usmjeravanjem poreznog opterećenja s rada prema potrošnji i imovini, s ciljem povećanja konkurentnosti i zaposlenosti.
Kako se čini, smanjivanje rashoda više nije neki imperativ, a tome u prilog govori i najava promjene Zakona o fiskalnoj odgovornosti koji je obvezivao Vladu na godišnje smanjenje rashoda za jedan posto BDP-a.
U Ekonomskom programu vrlu se detaljno pobrojavaju sve reforme, od mirovinskog i zdravstvenog sustava do tržišta rada, inovacija i pravosuđa. U planu je mnogo toga, ali Vlada ostaje vrlo suzdržana.
U slučaju ranijeg umirovljenja, primjerice, nema namjeru povećati ukupnu penalizaciju sa sadašnjih 20,4 posto, a planirane promjene Zakona o radu vrlo su načelne.