Postoje ljudi oko nas koji su se dragovoljno obavezali da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života. Bilo to na nastrmijoj planinskoj litici koju možete zamisliti, u snježnom vihoru ili usred ljetne žege, na terenu toliko teško prohodnom da ga samo najvještiji mogu savladati, ili pak u nekoj spilji duboko ispod zemlje ili mora. Ima ih tisuću i u svakom su trenutku spremni za akciju. Među svojim planinarima, alpinistima i vrsnim skijašima, oni su pravi pravcati specijalci, fizički i psihički najspremniji i najuvježbaniji za najkompliciranije moguće operacije potraga i spašavanja, bilo to na zemlji, pod zemljom, iz zraka ili u vodi. Do sada su spasili živote 12.000 ljudi.
Nakon pet tisuća uspješno izvedenih akcija spašavanja u svojih šest desetljeća postojanja, oni su u kolektivnoj svijesti zauzeli poslovičnu ulogu spasitelja iz nemogućih situacija. Sad ti jedino HGSS može pomoći, govori se kad se netko nađe u bezizlaznoj situaciji. Nisu tu samo u pitanju nepristupačni tereni Dinarida, opasne situacije često šalju HGSS-ovce na visoke objekte ili pak u bunare, tunele i cijevi, a spašavaju i životinje. Često su njihove intervencije potrebne kod prometnih nesreća ili u nizu ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting...)
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana i gostiju još od 1950. godine i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Hrvatska gorska služba spašavanja osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza, a danas je to služba javnog karaktera koja pomaže svim građanima i vrlo malo akcija odnosi se na članove planinarskih organizacija. Svojom uspješnošću stegla je glas u međunarodnim razmjerima i članica je međunarodne udruge gorskih spasilačkih službi IKAR - CISA. Rad Hrvatske gorske službe spašavanja definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju te Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006.
Prema Zakonu, vozila HGSS-a za vrijeme sudjelovanja u intervencijama spašavanja imaju prednost prolaska u odnosu na druga vozila koja sudjeluju u prometu na cesti i mogu posebnim uređajima davati svjetlosne i zvučne znakove, sukladno posebnim propisima. Također, koncesionar ili vlasnik žičare ili drugog objekta i sredstva za prijevoz osoba dužan je, bez naknade i uz pravo prednosti, omogućiti prijevoz pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja i osoba koje se spašavaju.
HGSS osigurava sva značajnija skijališta u Hrvatskoj, Sljeme, Bjelolasicu, Platak... Također, skrbe za sigurnost na utrkama brdskih bicikla, natjecanja u sportskom penjanju ili pak ekstremnim utrkama. Usprkos vrhunskoj osposobljenosti i velikom iskustvu, iscrpljujuće višednevne potrage mogu rezultirati ozljedama spasitelja. Koncem srpnja izvještavali smo kako je teško ozlijeđen pripadnik HGSS-a koji je u potrazi za češkim turistom na Biokovu ozlijedio oko! Naime, spasitelj HGSS-a je pritom ozljedu zadobio spuštajući se niz strmi 70-metarski procjep kada se odlomila veća kamena ploča.
Potraga je trajala četiri dana i, s obzirom na maksimalne vrućine i neprohodnost terena, bila iscrpljujuća. U njoj je dnevno tragalo po pedesetak gorskih spašavatelja s psima i svim ostalim resursima. Dva dana prije, potraga na Korčuli imala je znatno više sreće; spasitelji su pronašli živog i zdravog mladića.
Priče sa sretnim završetkom redovito zaokupljaju pozornost javnosti, poput one iz srpnja kada je HGSS pronašao i spasio nestalu 22-godišnju Australku Carlu Veronicu Hulls kod Omiša. Početkom godine HGSS je na stijeni iznad Omiša spasio teško ozlijeđenu alpinisticu sa otvorenim ozlijedama glave.
U ožujku je uspješno okončana akcija spašavanja dvojice promrzlih mađarskih penjača (22 i 24 godine) koji su se krenuli penjati u stijeni Anića kuka. Nažalost, potrage ne završavaju uvijek sretno, poput one u kojoj je više od 130 spasioca na planini Kamešnici na granici između hrvatske i Bosne i Hercegovine u veljači tragalo za nestalim 52-godišnjim alpinistom Edvardom Reteljom, koji je na koncu pronađen mrtav.
Iako turistička sezona još nije bila ni na vidiku, u travnju je HGSS imao također pune ruke posla u dvije akcije spašavanja: Na Dinari je paraglajdera srušio udar vjetra, a u Paklenici je alpinist pao sa stijene.
Pored čestih nesreća u kojima su bili ugroženi ljudski životi, pozornost je ipak privukla i neobična intervencija kad su HGSS-ovci iz jame kod Gospića izvukli 200 kilograma teškog medvjeda, koji je ustrijeljen u lovu upao u dotada nepoznatu jamu.
Nisu samo krške stijene opasno mjesto za ljubitelje aktivnosti u prirodi. Primjerice, HGSS je u srpnju samo u jednom danu dvaput intervenirao na Zagrebačkoj gori, gdje je HGSS zbrinuo dvojicu planinara na Medvednici: pronašli su izgubljenog 34-godišnjaka koji se uputio u Mariju Bistricu te zbrinuli planinara koji je ozlijedio nogu.
HGSS se posvetio mnogim zadaćama spašavanja. Primjerice, redovito smo svjedoci velike požrtvovanosti pripadnika GSS-a koji evakuiraju građane u slučajevima elementarnih katastrofa, poput poplava ili snježnih nepogoda koje su mnoge stanovnike odsjekli od struje, hrane i pitke vode. U siječnju su tako pripadnici HGSS-a zajedno s vatrogascima spašavali pješački pontonski most preko rijeke Korane u centru Karlovca.
Na službenom YouTube kanalu HGSS-a mogu se pogledati snimke nekih njihovih intervencija.
Spašavanje austrijske planinarske sa stijene Anića Kuk, 2008.
HGSS je lani imao 1050 intervencija, dok je u prvih šest mjeseci ove godine brojka već narasla na 700. U cijelom svijetu je trend porasta broja nesreća, a pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić napominje da je za to najviše zaslužan avanturistički turizam koji u svijetu godišnje raste 20 posto, a u Hrvatskoj i više.
Helikoptersko spašavanje s Paklenice, lipanj 2012.
"Sa sigurnošću mogu reći da ćemo za desetak godina imati barem pet puta više intervencija nego danas", kaže Vinko Prizmić te dodaje da je opća zabluda da su u potragama najveći problem turisti. Veći je problem domaće stanovništvo koje zbog određene bolesti, a to je najčešće Alzheimer ili neke suicidalne namjere, odlutaju u planinu ili prirodu, pa dolazi do višednevnih potraga u kojima se koriste psi i helikopteri, a sve to spasitelje najviše iscrpljuje. O tome javnost malo zna jer se o takvim akcijama ne piše. Primjerice, u ponedjeljak 5. kolovoza spasitelji su uspjeli pronaći staricu koja je odlutala na predjelu Gornjeg Prološca kod Imotskog. Tri dana kasnije, gorski spašavatelji su oko ponoći izvukli ozlijeđenog pastira iz 30-metara duboke jame kod Omiša.