Marija je imala 29 godina kada je u jednoj gradskoj instituciji u Zagrebu počela stažirati bez zasnivanja radnog odnosa. Iako je iza sebe imala nekoliko godina honorarnog rada u medijima, tek je dolaskom na to radno mjesto pribavila radnu knjižicu.
Marijino iskustvo
Ulaskom Hrvatske u EU radne knjižice su ukinute, no Marija kaže da će iskustvo koje je dobila kao stažist, s radnom knjižicom ili bez nje, znati cijeniti.
- Godinu dana radim za 1600 kuna mjesečno, na što još dobijem 360 kuna za prijevoz. Ne treba niti reći koliko je to malo. No, iako je stanje na tržištu rada daleko od dobrog, rad u proteklih godinu dana koristio mi je da steknem novo iskustvo za koje se nadam da će mi pomoći u traženju posla - ističe Marija.
Naša je sugovornica samo jedna od oko 35.000 mladih osoba u Hrvatskoj koje su u protekle četiri godine na takav način zakoračile u svijet rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), najviše ih je bilo prošle godine, nešto više od 19.000. Zapošljavanje po modelu stažiranja najkorištenijim se pokazalo upravo u Zagrebu, no korijene je pustilo i u splitskoj, osječkoj, riječkoj i zadarskoj regiji, kao i na području Varaždina i Vukovara.
Mjera stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa pritom se najviše koristila u djelatnostima obrazovanja, javne uprave, socijalnog osiguranja te usluga. Gledajući po poslodavcima, otprilike trećinu stažista, kažu nam u Ministarstvu rada, angažirao je privatni sektor.
Radno iskustvo
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, kako se službeno zove mjera koja je svojedobno izazvala puno kontroverzi, danas se, smatraju analitičari, pokazuje dobro pogođenom i daje rezultate. Naime, mladi time stječu svoje prvo radno iskustvo bez kojega teško da mogu konkurirati na tržištu rada. Za to dobivaju “džeparac” od 1600 kuna mjesečno, na što ostvaruju i pravo na troškove prijevoza u iznosu od najviše 1000 kuna, a ide im i radni staž.
Osim toga, podaci HZZ-a pokazuju da je njih 62 posto nakon što je odradilo tih godinu dana uspjelo naći posao, kod istog ili drugog poslodavca. I takvih sretnika je najviše u metropoli, no dosta ih je i u drugim regijama diljem Hrvatske.
Lijek za nezaposlenost
- Jedan od glavnih problema mladih na tržištu rada je nedostatak iskustva koje oni u školama i fakultetima ne mogu dobiti. Ovakva mjera daje im upravo to, što će im omogućiti veću zapošljivost - kaže Predrag Bejaković s Instituta za javne financije.
I u Ministarstvu Miranda Mrsića uvjereni su da je mjera polučila željene učinke te najavljuju da će s njom nastaviti. Uzme li se u obzir da je u Hrvatskoj 383.000 službeno prijavljenih na burzi rada, među kojima je puno mladih, to ne treba čuditi.
U EU 26,2 milijuna ljudi na burzi
Hrvatska se po problemu nezaposlenosti nalazi u samom vrhu EU. Naime, podaci Eurostata pokazuju da veću nezaposlenost od Hrvatske u EU klubu imaju jedino Grčka i Španjolska. Isti rang držimo i po nezaposlenosti mladih.
Prema podacima eurostatističara za siječanj, u potrazi za poslom u EU je bilo više od 26,2 milijuna ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosila je 10,8 posto. Od toga, mlađih od 25 godina bilo je gotovo 5,6 milijuna.
Najveće stope nezaposlenosti imale su Grčka (krajem prošle godine bilo ih je čak 28 posto) i Španjolska (25,8 posto u siječnju), dok je Hrvatska, sa stopom nezaposlenosti od 18,8 posto, držala neslavno treće mjesto u EU.
Dodatni je problem što je Hrvatska među onim članicama u kojima je u proteklih godinu dana zabilježen značajan rast nezaposlenosti. Pritom treba voditi računa o tome da se ovdje radi o međunarodno usporedivoj stopi nezaposlenosti, koja u obzir, sukladno pravilima Međunarodne organizacije rada, uzima samo one koji stvarno traže posao.
Inače, najnižu nezaposlenost u EU imaju Austrija i Njemačka te Luksemburg. Oni su na začelju i po nezaposlenosti mladih. ( A. M. )