Gledala sam kako život teče u mene - prisjeća se zagrebačka glumica Vesna Ravenšćak (40) dana prije godinu i pol kada je na KBC-u Rebro u Zagrebu primila matične stanice koštane srži donorice iz Njemačke.
U ljeto 2013. godine, naime, primijetila je da se nešto čudno zbiva s njom.
Polovične šanse
- Bila sam na moru, ali nisam uživala kao inače jer sam bila jako umorna - ispričala nam je. U jesen iste godine spoznala je da više ne može voziti bicikl, a sve teže je i hodala.
- Završila sam na hitnoj pomoći, a liječnici su me zatim poslali na KBC Zagreb gdje mi je dijagnosticirana akutna limfoblastična leukemija. Odmah sam počela s liječenjem pomoću kemoterapije.
Vesna je uskoro doznala da mora ići na transplanataciju koštane srži.
- Prof. Igor Aurer mi je rekao: ‘Vesna, šanse su ti 50:50’. No, ja sam vjerovala u onih pozitivnih 50 posto, da će se naći donor za mene. A imala sam i puno povjerenje u liječnike - ispričala je Vesna, kojoj su krajem 2013. iz HZZO-a javili da je za nju pronađen nesrodni donor, tri godine mlađa žena iz Njemačke.
Vesni Ravenšćak je 26. ožujka 2014. na Odjelu za transplantaciju matičnih stanica na Rebru presađena koštana srž.
- Prethodno sam imala agresivnu kemoterapiju šest dana. Sedmi dan dobila sam matične stanice putem vrećica infuzije koje izgledaju kao sok od jagode. Cijelo vrijeme transplantacije razmišljala sam što radi moja donorica, kakve knjige čita, bavi li se sportom i zna li da je meni darovala život - razmišlja Vesna Ravenšćak, koja se nedavno vratila s bolovanja.
Sam sebi donirao srž
Kad smo je posjetili u zagrebačkom kazalištu Žar ptica, bila je jako uzbuđena jer je idući dan imala predstavu za male pacijente na Dječjoj onkologiji na Rebru. Priznala je i da bi željela upoznati svoju donoricu, što će biti moguće tek kad prođu dvije godine od transplantacije.
Za razliku od Vesne, Ivan Alvir (26), student ekonomije iz Samobora, već je u kontaktu sa svojim donorom koji mu je 2012. darovao koštanu srž.
Ivanova borba s bolešću počela je u ožujku 2010. kad mu je na Rebru dijagnosticirana akutna mijeloična leukemija. Prethodno je nekoliko mjeseci osjećao umor, imao česte prehlade i glavobolje te povišenu temperaturu.
- Odmah je uslijedila kemoterapija, a nakon treće ture imao sam autolognu transplantaciju, što znači da sam sám sebi donirao koštanu srž. Zatim sam oko devet mjeseci bio u remisiji, dakle bez znakova bolesti - prisjetio se Ivan. No, u svibnju 2011. bolest mu se vratila pa su opet uslijedile dvije ture kemoterapije i ponovno autologna transplanatacija srži.
Ivanu Alviru transplatacija je spasila život (Biljana Gaurina / CROPIX)
- Tad sam bio tri i pol mjeseca u bolnici, u izolaciji. Bilo mi je jako teško, nisam imao snage otići ni na WC, bio sam na rubu smrti - ispričao je Ivan.
Kako autologna transplanatacija nije dovela do izlječenja, počela je potraga za nesrodnim donorom koštane srži.
Novi rođendan
- Moj donor nađen je krajem 2011. godine pa sam pozvan na Rebro gdje mi je 26. siječnja 2012. godine transplantirana koštana srž. Transplantacija je prošla dobro, a zatim sam bio još 45 dana u bolnici - sjeća se Ivan, koji je do jeseni 2013. godine morao primiti još 12 rundi kemoterapije.
- Od rujna 2013. svi nalazi su mi dobri. Na kontrolu idem svaka dva-tri mjeseca i odlično se osjećam. Studiram i normalno živim kao i moji vršnjaci - kaže Ivan, koji je prije godinu dana poželio stupiti u kontakt s donorom iz Njemačke.
- Moj donor Marc je pristao i ja sam mu se javio e-mailom. Bilo mu je jako drago - napominje Ivan, koji je sada s Marcom u čestom kontaktu.
- Četiri je godine stariji od mene i upisao je doktorski studij. Nikada nije bio u Hrvatskoj pa sam ga pozvao. A kad budem išao rodbini u Njemačkoj, upoznat ću ga - rekao je Ivan, koji je pozvao naše čitatelje da daruju koštanu srž. Uz današnju tehnologiju to nije napor, a spašavate nečiji život, ističe.
Hrvatska ima oko 49.000 darivatelja
Oko polovice hrvatskih bolesnika bez obiteljskog darivatelja nalazi darivatelja u drugoj zemlji, zahvaljujući suradnji svjetskih registara i transplantacijskih centara, kaže dr. Mirta Mikulić, pročelnica Registra dobrovoljnih darivatelja koštane srži. U KBC Zagreb alogeničnom transplantacijom krvotvornih matičnih stanica od nesrodnih darivatelja od 1991. godine liječeno je oko 300 osoba, a transplantati darivatelja iz našeg registra dali su mogućnost izliječenja za 52 bolesnika u zemlji i inozemstvu.