Lani su obišli Islamsku zajednicu, Židovsku općinu, Baptističku crkvu, Grkokatoličku i Katoličku, a ove godine će - ako ih prime - obići Jehovine svjedoke, metodiste i pentekostalce.
Odobren program
- Ako učenici ne poznju druge vjere, ne mogu razviti toleranciju . Cilj mi je naučiti ih da poštuju druge, a ne da ih osuđuju - stav je profesorice Prve gimnazije u Zagrebu, Zlate Paštar.
Ona je jedina profesorica u javnoj gimnaziji koja je odlučila učenicima ponuditi izborni predmet sociologija - svjetske religije, koji obično slušaju studenti na studiju sociologije ili religije. Program je odobrilo Ministarstvo znanosti, a Zlata Paštar ga dobrim dijelom realizira na terenu.
Nakon što je prošlu generaciju gimnazijalaca lani odvela u Sarajevo, gdje su upoznavali četiri religije, novu je generaciju nedavno izvela na terensku nastavu u zagrebačku džamiju.
Zanimanje za običaje
- Zovem predstavnike vjerskih zajednica i pitam mogu li primiti grupu učenika. Kod nekih se zadržimo sat, no u nekima i do tri sata - kaže Paštar, čijih 28 učenika trećih razreda predmet sluša dva sata tjedno, odnosno 70 sati godišnje.
Većina su katolici, no predmet biraju nevezano o (ne)vjeri i muslimani i ateisti.
Pokazalo se da mladi vole terensku nastavu, a poseban interes pokazuju za običaje.
Vjenčanja i pogrebi
Uči ih razlikama u obredima vjenčanja, pokopa, opisuje stajališta različitih religija o životu poslije smrti, o životu svećenika, zašto neki prihvaćaju celibat, a drugi ne. - Baptisti su ih iznenadili jer nemaju ispovijed.
Velik interes pokazali su za običaj obrezivanja, ali i za mitove. Jedan od ciljeva nastave je zadovoljiti duhovnu radoznalost učenika kroz tumačenje rituala, simbola, vjerovanja i načina života drugih kultura i vjerskih zajednica - kaže profesorica sociologije, čija je nastava svjetskih religija dopunjena nizom primjera. Izvukla je tako opise kako su se čuvali mrtvaci i mitove vezane uz taj običaj.
Svijet duhova
Literaturu posuđuje u knjižnici ili se koristi informacijama s web-stranica vjerskih zajednica. Uz svih pet velikih svjetskih religija, predmet obuhvaća i religijski fundamentalizam, te cjelinu “Svijet duhova” unutar koje obrađuju primitivna vjerovanja afričkih plemena ili sjevernoameričkih Indijanaca.
Raspravljamo o kultovima, crnim misama i sotonizmu
- Obrađujemo i kineske i japanske religije - konfucionizam, taoizam, šintoizam, đainizam, sikhizam, a bavimo se i analizom usporedbe religija - kaže Paštar. U poglavlju o hinduizmu upoznaju se s božanstvima i obredima, a u budizmu, među ostalim, s četiri plemenite istine i nirvanom.
- Kroz poglavlje o sektama i kultovima gimnazijalci se upoznaju i sa sotonizmom, crnim misama, pa vodimo raspravu o problematici oskrnavljivanja grobova ili povezujemo taj kult s glazbom - kaže Paštar koja u dvije godine nije imala nikakvih zamjerki roditelja na program. Iako ocjenjuje učenike, nije joj cilj tražiti ono što ne znaju nego ih motivirati da razmišljaju o raznolikostima.