Vlada će pregovore o prodaji Hrvatske poštanske banke (HPB) nastaviti s OTP bankom i Ersteom, dok u drugi krug za preuzimanje Croatia osiguranja (CO) ulaze rovinjska Adris grupa i poljski PZU. Odluke su to koje bi na sutrašnjoj sjednici trebala donijeti Vlada, čime će i službeno otvara drugi krug natječaja za preuzimanje tih dviju velikih hrvatskih financijskih institucija.
VLADA ODLUČILA TKO IDE U DRUGI KRUG Adris i PZU za Croatia osiguranje, Erste i OTP za HPB
Kako je Jutarnji već pisao, interes za preuzimanjem HPB-a, posljednje veće banke u državnom vlasništvu, iskazala su tri ponuđača, dok za preuzimanje CO-a zainteresirano 11 ponuđača. U slučaju HPB-a radi se o OTP-u, Ersteu i SG Splitskoj banci, dok su interes za preuzimanjem CO-a, osim Adrisa i PZU-a, pokazali i EBRD, Triglav, Vienna Insurance Group, AIG, Grazer Wechselseitige Versichgerung, IFC, Locusta opus, Generali i AnaCap Financial Partners. Do 4. listopada na Vladinu su adresu stigle dvije neobvezujuće ponude za HPB – OTP-a i Erste banke, dok su neobvezujuće ponude za CO poslali Adris, Triglav i PZU.
U Vladi su analizirali pristigle ponude i odlučili da u drugi krug za HPB idu OTP i Erste, dok se pregovori oko privatizacije CO-a nastavljaju s Adrisom i PZU-om. Te ponude, naime, zadovoljavaju minimalne zahtjeve koje je postavilo Ministarstvo financija, a o ponudama su se izjasnili i Vladini savjetnici za privatizaciju, stoji u Vladinu obrazloženju pripremljenom za sutrašnju sjednicu Vlade. Ponudu Triglava Banski dvori, prema istim podacima, ne žele prihvatiti jer ocjenjuju da slovenski osiguravatelj, za razliku od Adrisa i PZU-a, u ovom trenutku ne raspolaže s dovoljno novca za preuzimanje CO-a.
Vlada ima velika očekivanja od privatizacije HPB-a i CO-a. Uzme li se u obzir ogroman proračunski manjak, te sasvim izgledan ulazak u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), kazneni mehanizam EU-a za one članice koje muku muče s proračunskim deficitom i javnim dugom, to ne treba čuditi. U slučaju HPB-a, država se planira riješiti svih 99,13 posto dionica te banke, nakon čega bi trebala uslijediti njena dokapitalizacija, naravno u režiji novog vlasnika. Kada je, pak, riječ o CO-u, država će u najvećem hrvatskom osiguravatelju prodati dio dionica u svom vlasništvu, nakon čega ide dokapitalizacija, nakon koje bi u državnim rukama trebalo ostati između 25 i 30 posto dionica.