Mladen Pejković, šef Vipneta, nije se doduše preselio u novu zgradu kompanije, ali u njegovu uredu oduvijek je atmosfera bila posve netipična za urede hrvatskih direktora. Vipnet je solidna kompanija, daleko iznad domaćeg prosjeka. Prihod im je u prvih devet mjeseci porastao za 9,5 posto, unatoč snažnom utjecaju krize. Uspjeli su za 19,6 posto povećati broj kućanstava u kojima se koriste njihove usluge od kojih mnogih, poput televizije, lani nije ni bilo. Pametnih telefona je sve više, njihove mogućnosti traže sve snažnije kreativne potencijale unutar kompanije. Koliko je takva ‘googleovska’ atmosfera koju je donijela nova zgrada povezana sa stvarnim životom kompanije, pitam zbog početnog razbijanja leda.
- Volimo pomicati granice i sama činjenica da to inače nije zaživjelo u Hrvatskoj nama nije nikakva kočnica. Ova nam godina protječe u znaku poslovne transformacije koja je počela krajem prošle godine i nastavila se duboko u ovoj. Suočeni ne samo s recesijom, nego i s tehnološkim promjenama u industriji, odlučili smo transformirati kompaniju kroz akvizicije, integraciju i izlazak na nova tržišta. Pokušali smo napraviti tipičan ‘harvard case’ transformacije kompanije u kriznim okolnostima. Svi su prošlih godina ponavljali kako je kriza zapravo odlična prilika i ja mislim da je to fraza koja je tijekom 2010./11. bila najotrcanija u svim poslovnim medijima. Prilično smo zadovoljni jer smo u tome i uspjeli. Pokazalo se kako mobilna industrija i dalje trpi i zbog regulacije i zbog recesije i da je potrebno tražiti nove prilike, a da te nove prilike ne budu neki bizaran izlaz u poslovanje koje nema nikakve veze s našim osnovnim biznisom. Išli smo u smjeru koji je najlogičniji nastavak svega što smo do sada radili. Upravo ti rezultati koji su stigli iz tog našeg novog područja poslovanja pokazali su se iznad plana, a mi smo u potpunosti stabilizirali bilancu na način da prihodovno ni profitabilno ne padamo. Išli smo na kombinaciju više poslovanja, naravno uz rast na novim tržištima. Ta pozitivna priča nije samo za analitičare, ona je vrlo važna i unutar kompanije i ljudi je osjećaju. Novi prostori i nova zgrada su logična posljedica tog promišljanja.
U odnosu na grad vaša je kompanija na otoku. Čovjek da bi otišao nekamo na kavu, mora sjesti u auto. Vjerojatno ste ispravno zaključili da će ljudi više boraviti ovdje i razgovarati međusobno, o poslu.
- Da. Oni igraju ping pong, ali u isto vrijeme su i na sastanku, samo što im je tako ugodnije. Ideja je ova: ako stvorimo kreativno okruženje, dobit ćemo i kreativna rješenja. Najteže od svega je potaknuti ljudsku kreativnost. Rutinsko odrađivanje posla postiže se relativno lako, ali stvaranje novog, drukčijeg, to se po našem mišljenju bolje postiže u opuštenoj atmosferi. Prvi rezultati pokazuju da smo bili u pravu. Ljudima je ugodnije.
Regulirate li im vrijeme kada mogu igrati ping pong?
- Nema određenog vremena. To bi bio apsolutno krivi potez. Znamo da će posao biti napravljen i važno je da se poštuju krajnji rokovi. Projekti se rade po profesionalnim planovima i mikrorokovi se podrazumijevaju. Kakav će biti raspored vremena unutar tih rokova, na timovima je da odrede sami. Jedino ljudi u kontaktnom centru su čvršće vezani uz radna mjesta jer to je u prirodi njihova posla.
Koliko su se isplatila 93 milijuna eura uložena u B-net?
- Govorimo o iznosu zajedno s dugovima i, da, ta nam se investicija jako isplatila iz dva razloga, zanimljiva nam je bila kombinacija iznadprosječnih rezultata i novih znanja. A sve današnje brojke su iznad planova koje smo napravili s B-netovim timom prilikom preuzimanja. Izuzetno smo kvalitetno s ultrabrzim broadbandom pokrili urbana središta. Izvan urbanih središta i dalje smo na bakru, ali prodajemo pakete koji su sadržajno gotovo identični onima u urbanim središtima. To ne bismo mogli bez znanja koje smo dobili s B-netom. Prije toga jednostavno nismo znali gotovo ništa o televiziji, ali priključivanjem B-netovih stručnjaka u tome smo postali vrlo snažni.
Sve je to tehnologija koja daje ogromne mogućnosti. Što je, međutim, sa sadržajem koji je danas ispod razine te tehnologije?
- Tu ulazimo na ogromno konkurentno tržište i dobro moramo razmisliti u kojem ćemo se smjeru razvijati kada je riječ, primjerice, o cloud computingu. Znali smo da tržište od nas očekuje televiziju s vrhunskom slikom i kvalitetnim sadržajem i dosad smo se u tom pravcu i razvijali. Slušali smo korisnike.
Novi sadržaji donose i novi tip konkurencije u kojoj više ne postoje državne granice. Tu vam je izravni konkurent Google, sada je daleko manje važno što radi Mudrinić.
- Točno. Tu su sada Google ili Amazon. Postoje fragmenti tog tržišta na kojima nam se isplati loviti pozicije, ali i fragmenti na kojima nam se to uopće ne isplati. Moramo biti relevantni za hrvatske korisnike. To sasvim sigurno nećemo biti u osnovnoj infrastrukturi koju danas Google ili Amazon mogu napraviti daleko bolje, jer već sve imaju. Mi sada razmišljamo što možemo napraviti u tim računarskim oblacima, a da je ljudima i primjenjivo i zanimljivo. Jedna od takvih usluga je, primjerice, nadzor brodova. Vlasnicima čarter flota na Jadranu važno je da u svakom trenutku znaju poziciju i kretanje svojih brodova. Uveli smo tu uslugu zajedno s Gisdatom kao lokalnim partnerom. Tako radimo i s kamionima. Vidjet ćemo kako će se ‘oblak’ razvijati dalje. U svakom slučaju, nije najmudrija stvar ići protiv najvećih i najrazvijenijih tvrtki na svijetu.