Predsjednik Komisije za sprečavanje korupcije Goran Klemenčič povremeno, kada govori o demokraciji, pravnoj državi i odgovornosti političara, rukom lupa po stolu. Očito je da tu temu doživljava strastveno. Njegova komisija - neovisno tijelo sa 40-ak zaposlenih - ovaj je tjedan objavila izvješće koje je izazvalo potres na političkoj sceni jer je pokazalo da ni šef vlade Janez Janša, ni šef najveće opozicijske stranke Zoran Janković ne mogu objasniti porijeklo svoje imovine . Klemenčič je za Jutarnji ispričao kako je nastalo izvješće i što očekuje da bi se moglo dogoditi.
Izvješće ide u nevjerojatne detalje. Kako ste to napravili?
- Mi smo prije dvije godine, kada je Komisija dobila novi mandat, ustanovili da tako dalje više ne ide, da se treba usrodočiti na velike slučajeve, da se treba fokusirati na tokove imovine. Zato smo lani napravili internetsku aplikaciju Supervizor, preko koje su se mogle pratiti financijske transakcije, svaki euro, u cjelokupnom javnom sektoru, što je postalo dostupno javnosti. Krajem 2011. napravili smo elektronski sustav prijava, povezali se s poreznom upravom i kao jedan od prvih testova najavili da ćemo pogledati, naravno, u skladu sa zakonom, imovinsko stanje predsjednika sedam parlamentarnih stranaka. Prema zakonu, dužnosnik pri stupanju na dužnost imovinu prijavljuje Komisiji i potom je izvješćuje o promjenama. Obveza prijavljivanja postojala je od 1994., ali kao i kod vas, mi imamo puno zakona koji su sjajni na papiru, a rijetko se provode u praksi. To smo htjeli promijeniti i rekli da želimo barem jedno pokušati iscijediti iz zakona sve što je moguće. Istraga je trajala jednu godinu, u njoj su sudjelovali stručnjaci Komisije s pravnim, ekonomskim i istražnim znanjima, obuhvaćala je pregled prijavljene imovine, imovine upisane u sudskim registrima, vrijednosnim papirima, poreznoj upravi, a gledali smo i rashode, račune, kartice.
Jeste li bili iznenađeni rezultatima?
- Da. S gledišta istrage, uspjeh je ako otkriješ nepravilnosti. S gledišta građanina, to je zastrašujuće.
Premijer tvrdi da mu niste uzeli u obzir da je neki novac zaradio i prije 2004.
- Komisija je imala zakonske ovlasti da provjerava imovinu od 2004., kad je na snagu stupio Zakon o sprečavanju korupcije. Dužnosnici su tada morali prijaviti cjelokupnu imovinu, uključujući i ušteđevinu. Mi smo uzeli u obzir što su premijer 2004., odnosno gradonačelnik 2006., već imali. Ta je izjava neistinita.
Što će se po vašem mišljenju dogoditi sada?
- Ne znamo. I nije moja ni naša zadaća da o tome spekuliramo. Mi smo bili svjesni odgovornosti koju takvo izvješće u ovom trenutku predstavlja za Sloveniju, koja je u financijskoj krizi. To znači i političku krizu. Tvrditi da je Komisija bacila Sloveniju u političku krizu je paradoks. Ovu krizu nismo izazvali mi koji smo otkrili nezakonitosti, nego oni koji su te nezakonitosti godinama nekažnjeno radili.
Jeste li zadovoljni ovlastima Komisije?
- Ne. Komisija je 2010. dobila dodatne ovlasti pa je u još većoj mjeri zaštićena neovisnost postupka izbora njezina vodstva. Nas ne postavlja ni vlada ni parlament, nego posebno tijelo sastavljeno od predstavnika sudstva, civilnog društva, zbor javnih službenika, akademski stručnjaci, a na kraju nas potvrđuje predsjednik države. No Komisija je u shizofrenoj situaciji. Primjerice, možemo ispitati svakog dužnosnika i svaku osobu zaposlenu u javnom sektoru. Ali nikog drugog. Fizičke osobe ne možemo pozvati ni na razgovor. Takvih je neusklađenosti u zakonu mnogo. Među ostalim i to što Komisija može izricati kazne za prekršaje, ali pritom su odredbe nedostatne.
Znači li to da ćete Jankovića kazniti što nije prijavljivao promjene imovine?
- Nije problem samo u neprijavljivanju. Naravno, i prekršajni postupci već su započeti. Nije riječ o tome da je on zaboravio prijaviti 2,4 milijuna eura, nego da živimo u društvu gdje se čini normalnim da visoki dužnosnik ima visoke prihode čije izvore ne zna objasniti.