Nakon što je nedavno objavljeno da je zbog zdravstvenih problema vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Khamenei (75) završio na operaciji, naglo je živnula debata o tome tko bi ga mogao naslijediti na doživotnoj funkciji i što bi to moglo značiti za budućnost Irana.
Vrhovni je vođa najmoćnija osoba Islamske Republike, jača i od narodno izabranog predsjednika države, i ima presudan utjecaj na formiranje svih, i onih najosjetljivijih političkih pitanja, kako na domaćem, tako i na vanjskopolitičkom planu.
U rujnu su prizori krhkog ajatolaha u teheranskoj bolnici nakon operacije prostate pokrenuli val špekulacija o njegovom mogućem nasljedniku. Premda je ta tema velikim dijelom u samom Iranu tabu, jednom će morati doći na dnevni red, a kada se to dogodi, iranski će se politički smjer sasvim sigurno promijeniti.
Mnoge je iznenadila činjenica da je krug oko ajatolaha uopće dozvolio da do javnosti dopru informacije o njegovu zdravlju, u trenutku kada su Iran i Zapad zauzeti presudnim pregovorima o Teheranovom nuklearnom programu.
Ali Ansari sa Sveučilišta St. Andrews kaže da su slike Khameneija u bolnici objavljene s ciljem da pošalju poruku kako je on u dobroj formi i zdrav. 'Imam osjećaj da je sve to povezano s činjenicom da su jako nervozni jer im je politički sustav u tolikoj mjeri ovisan o ajatolahu da ih je strah što će se dogoditi počnu li kružiti glasine da je bolestan. Objava fotografija iz bolnice jedan je način kojim se mogu pokušati utišati moguće glasine tako da mislim da su slike objavljene s tom namjerom', kaže Ansari za britanski Guardian.
Khamenei je sin religijskog mislioca i rođen je u vrijeme vladavine dinastije Pahlavi. Vlast u Iranu preuzeo je 1989. godine, nakon smrti glavnog pokretača Islamske revolucije ajatolaha Homeinija. Jedan od vodećih iranskih pisaca Akbar Ganji za njega danas kaže da je 'šef države, vrhovni zapovjednik vojske i glavni ideolog' te njegova razmišljanja u konačnici oblikuju iransku politiku.
Na mjesto vrhovnog vođe postavilo ga je tzv. vijeće eksperata, odnosno nekad moćno tijelo u kojem sjede vjerski dužnosnici. Danas je moć tog vijeća svedena tek na simboliku - premda članove bira narod, više nemaju ovlast nadzora vrhovnog vođe, koji je tako postao de facto nedodirljiv i svemoćan.
No, kada u jednom trenutku Khamenei ode s ovoga svijeta, eksperti bi mogli ponovno postati važni. Barem tako smatra jedan analitičar koji je, pod uvjetom da ostane anoniman, za Guardian izjavio da vijeće ne treba podcjenjivati. 'Na kraju krajeva, to je tijelo koje bira sljedećeg vođu, pod uvjetom da ne dođe do vojnog puča', kaže analitičar.
Samo vijeće je trenutno u tranzicijskoj fazi, s obzirom da je prije nekoliko tjedana ostalo bez šefa, koji je umro od srčanog udara. No, sljedeći izbori za vijeće zakazani su tek za dvije godine. 'Što će se dogoditi nakon odlaska Khameneija u velikoj mjeri ovisi o tome tko će u tom trenutku sjediti u vijeću, ali i tko je na vlasti u Teheranu', dodaje spomenuti analitičar.
Moćni suradnik ajatolaha Ahmad Janati u nedavnom je televizijskom intervjuu znakovito upozorio da je čuo kako određene političke snage u Iranu sanjaju o većem utjecaju u vijeću eksperata, implicirajući da je riječ o kritičarima trenutnih vladajućih struktura. 'Neki pojedinci imaju političke ambicije i htjeli bi drmati sljedećim vijećem. Nisam siguran da to rade u dobroj vjeri', maglovito je upozorio Janati.
No, što bi se dogodilo da Khamenei umre iznenada već sutra? Ali Ansari za Guardian kaže da su na raspolaganju tri scenarija. 'Sastalo bi se vijeće eksperata i aktiviralo svoju ulogu upravljača državom. Druga je mogućnost da bi Khameneni možda ostavio nekakvu oporuku i za nasljednika odabrao, uvjeren sam, nekoga iz svog neposrednog okruženja. Treća je opcija da se tradicionalnim načinom izabere nova osoba, no mislim da je ova opcija najproblematičnija', govori Ansari.
U nedostatku bilo kakve javne rasprave o mogućem nasljedniku, o imenima se govori samo u povjerenju. Pritom se dosta često spominje ajatolaha Alija Akbara Hashemija Rafsanjanija, koji je doduše s 80 godina stariji od samog Khameneija, ali je pravi majstor političkog preživljavanja. U prošlost je dvaput bio predsjednik države, a neko je vrijeme bio i na čelu vijeća eksperata.
S te je funkcije odstupio 2011. godine nakon što je između njega i Khameneija došlo do nesuglasica zbog ponašanja tadašnjeg predsjednika Ahmadinejada. Rafsanjanijev je utjecaj toliko u međuvremenu oslabio da mu je dvoje djece na neko vrijeme završilo u zatvoru. Prošle se godine pokušao kandidirati za predsjednika, no kandidaturu mu je odbilo moćno tijelo blisko Khameneiju. Trenutno ga vide kao osobu blisku reformistima i umjerenim snagama.
Osim Rafsanjanija, spominju se još barem četiri imena, među kojima i neki kudikamo konzervativniji i radikalniji kandidati iz klerikalnih krugova.