Američka vojska čeka samo Obaminu naredbu i kreće na Siriju, objavio je njihov ministar obrane Chuck Hagel. Britanski premijer David Cameron prekinuo je godišnji, povukao sve parlamentarce s pauze i sazvao glasanje o još jednoj vojnoj intervenciji Britanaca na istoku.
Francuski predsjednik François Hollande upraov je izjavio: “Francuska je spremna kazniti odurni napad kemijskim oružjem u Siriji. Odlučio sam povećati vojnu pomoć sirijskoj opoziciji, to je odgovornost Francuske. ” i hitno sazvao parlament.
Od desetaka stručnjaka koji se smjenjuju u informativnim emisijama na svjetskim televizijama gotovo na nema nijednoga koji misli da je Obama donio dobru odluku.
View
Syrian chemical sites and air bases in a larger map
Foreign Policy je na temelju podataka preuzetih od organizacije Nuclear Threat Initiative, objavio Google kartu s 34 najvjerojatnije mete američke ofenzive. Mahom se radi o sirijskim vojnim aerodromima, te lokacijama na kojima se navodno nalaze tvornice i skladišta kemijskog oružja.
Ali što je tu je, još jedan Irak ili Vijetnam ili nešto sasvim drugo su čini se izgledni. Obamin stav da Amerika ne smije biti svjetski policajac, posebno odluka da se ne petlja u sukobe na Bliskom istoku osujećeni su i ostaju samo tehnička pitanja o tome kako će Amerika sastaviti koaliciju za intervenciju u Iraku i koju će taktiku odabrati.
Umjesto politologa TV postaje već preplavljuju vojni stručnjaci.
Obama je gotovo dvije godine izbjegavao odluku o izravnoj vojnoj intervenciji u sirijskom građanskom ratu. Najdalje što je išao je humanitarna pomoć žrtvama manjeg napada kemijskim oružjem u lipnju. Ne može se znati što su obavještaci odrađivali na terenu i kako je Amerika utjecala preko svojih saveznika na Bliskom istoku, ali prema potpuno neriješenoj situaciji na terenu u Siriji, gdje ni Assadove ni opozicijske snage ne uspijevaju izboriti stratešku prednost i sve su odurniji ratni zločini, očigledno je da Amerika nije ozbiljno stala na stranju opozicije.
Kao bitno mudriji predsjednik od Georgea W. Busha i pripadnik druge političke grupacije, Barack Obama se držao stava da je posljednje što Sirijci, Jordanci, Palestinci ili Egipćani žele vidjeti u novim sukobima jest prisutnost bilo koje zapadne sile. Ti su sukobi strahovito duboki, desetljetni i stoljetni i premreženi su velikim, strateškim sukobima koje Iran s konkurentima vodi za dominaciju u regiji.
U samoj Siriji ne postoje dvije frakcije, vjerske sekte, ideološke ili etničke grupe koje bi se mogle zaista udružiti, opozicija nije ujedinjena ni na fronti, a kamoli politički. Mjesecima se odluka ipak formirala u hodnicima zapadnih vlada jer je postalo jasno da će, ne krenu li u vojnu intervenciju, jedino rješenje za Siriju biti da se obje strane toliko iscrpe u godinama građanskog rata da Assadov režim padne kao Gadafijev, te da se u eventualnom novom ratu između opozicijskih snaga na kraju toliko iscrpe da sjednu za stol i naprave temelje nove Sirije. To bi životom platile stotine tisuća ljudi.
Ali stalne informacije o užasima Sirije koje danas stižu društvenim medijima ubrzale su stvari, pojačale pritisak i regionalne sile poput Turske, Saudijske Arabije i zaljevskih zemalja koje bi bile puno prirodniji kandidati za vojnu intervenciju ne mogu je pokrenuti zbog niza političkih razloga.
Brutalni prošlotjedni napad kemijskim oružjem u Damasku koji je ubio 400 i ranio više od 3000 ljudi bio je prelomnica jer je dao veliko političko pokriće za odluku o napadu. Odmah su na teren poslani inspektori UN-a, Assad ih je pet dana zadržavao i ometao kako bi pokušao prikriti dokaze o napadu i akcija je počela.
Dok ministri vanjskih poslova i šefovi država budu održavali svoje presice pune najgrubljih riječi koje ritualno prethode vojnim intervencijama, Obama će morati odlučiti između niza opcija koje će mu vojska predstaviti u idućih nekoliko dana, rekao je CNN-u jedan visoki izvor iz Bijele kuće.
Ako definitivno odluči napasti Siriju, napad će početi doslovno odmah. Tajming je ovisio o tome hoće li Obama odlučiti napasti prije sastanka s Rusima u Moskvi idućeg tjedna i prije nego što odluči hoće li ukinuti pomoć Egiptu zbog razvoja situacije u toj zemlji. Ali danas je otkazan put u Rusiju, ionako uzaludan nakon što mu je ruski ministar poslova Sergej Lavrov jučer poručio da se slučajno ne upliće u Siriju jer će zažaliti.
Bijela kuća čekala je i konačni izvještaj UN-ovih inspektora o tome je li u napadu u Damasku korišteno kemijsko oružje.
Konzultacije sa saveznicima Amerikancima vode već danima, kako je sinoć na presici potvrdio državni tajnik John Kerry, i uvjeravaju ih da će se krenuti u ograničenu vojnu akciju koja će biti iskključivo rekacija na napad u Damasku, budući da Obama već godinu dana vodi aktivnu kampanju za onemogućavanja Assadovih kemijskih arsenala.
Kako je jedan diplomat otkrio američkim novinama, nitko ne spominje riječi “dugi” ni “proces”. Kako im treba hitan konsenzus, Amerikanci dobro paze da sve prikažu kao brzi ulazak i brzi izlazak iz sukoba.
Ni američki građani ne žele još jednu intervenciju, svega 9 posto ih je odobrilo u posljednjim anketama. Kao i mnogi stručnjaci koji upozoravaju protiv intervencije, sjećaju se svih ratova u koje je Amerika krenula u jednu akciju a onda bila uvučena u najdublji aspekt sukoba i to godinama.
Čeka se i konačna procjena obavještajnih agencija.
Obami su zasad ponuđeni:
- Napad krstarećim projektilima s jednog od razarača u Sredozemlju. Rakete bi se usmjerile na strateške vojne ciljeve “komande i kontrole” kao što su podzemni vojni stožeri ili oprema za transportiranje i lansiranje kemijskog oružja, nema informacija o tome koji bi se projektili koristili na arsenalima kemijskog oružja.
- Napad vojnih aviona koji bi ispaljivali rakete s rubova sirijskog zračnog prostora, što je vrlo rizično i vjerojatno neće ući u finale, pa većina stručnjaka vjeruje da će napasti raketama s mora.
- Krstareće rakete mogu biti jako težak udarac Assadu i njegovim arsenalima bez da se oni raznesu a bojni otrovi rasprše u okolinu. No napad s nekoliko raketa, poput onih koje je Clinton naređivao, vjerojatno neće presuditi u razvoju sukoba u korist opozicije, tako da će Obama morati napraviti nešto odlučnije i pokrenuti jaču, dulju akciju.
Arapska liga protiv Assada, tražit će vojnu intervenciju
Predstavnici članica Arapske lige u utorak navečer u glavnom su jordanskog gradu Ammanu pripremili zajednički stav o ratu u Siriji i najavljenoj vojnoj intervenciji zapadnih sila. U ponedjeljak su se tamo već bili sastali vojni predstavnici članica Arapske lige i zapadnih saveznika i izašli su sa šturim protokolarnim izjavama bez jasnog stava o intervenciji. Nakon što su se šefovi država Arapske lige u utorak navečer povukli na konačni dogovor, bez ikakvih informacija o pozicijama pojedinih zemalja, za idući je dan najavljen sastanak ministara vanjskih poslova članica na kojemu će, prema diplomatskim izvorima koje citiraju CNN-ovi reporteri na licu mjesta, biti zaključeno kako je upotreba kemijskog oružja u Siriji nedopustiva, kako se od onoga tko ga je jednom upotrijebio može očekivati da to učini i drugi put i očekuje se da će prvo ministri a potom Arapska liga s najvišeg političkog nivoa, pozvati na vojnu intervenciju , vjerojatno bez naglašavanja protiv koje bi od zaraćenih strana intervencija trebala djelovati.
Službeni poziv Arapske lige na zapadnu vojnu intervenciju bit će jako političko pokriće američkom predsjedniku Baracku Obami.
RAT NA TWITTERU Rusija: 'Zapad se ponaša kao majmun s granatom'
Cameron je tvitao da će vlada tražiti da parlament odobri vojnu akciju a ruski doministar vanjskih poslova da će Obama zažaliti što je otkazao sastanke s Rusima.
Rusija je počela evakuirati svoje državljane iz Sirije. U utorak je u Latakiju sletio Iljušin 76 ruskog ministarstva za hitne situacije koji je 20 tona humanitarne pomoći, uglavnom konzerviranu hranu i šećer i nekoliko sati kasnije počeo ukrcavati Ruse za povratak kući. Otkazan je dolazak američkog predsjednika Baracka Obame u Rusiju, odgođen haaški sastanak izaslanika američke i ruske vlade, a ruski je dopremijer Dmitrij Rogozin na Twitteru napisao da se “Zapad prema islamskom svijetu ponaša kao majmun s granatom.”
Zapadne su zemlje poručile sirijskoj opoziciji da očekuje skori napad na snage predsjednika Bashara al-Assada, tvrde diplomatski izvori, a američki je ministar obrane Chuck Hagel potvrdio da su pripreme za napad počele i da vojska samo čeka Obaminu naredbu za pokret.
Britanski premijer David Cameron, koji je juče prekinuo odmor i hitno sazvao parlament da odluče o kretanju u akciju, na Twitteru, među moćnicima novom omiljenom kanalu komunikacije za hitne slučajeve, napisao je: “Predsjednik Donjeg doma slaže se s mojom odlukom da izvanredno sazovem parlament, Vlada će tražiti da se glasa o britanskom odgovoru na napad kemijskim oružjem”
Negdje u isto vrijeme, Vlada je potvrdila da priprema akciju u slučaju da je parlament odobri.
State Department tvrdi da je u odnosim s Rusima sve u normali i da dogovaraju nove termine sastanka, ali i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov zamjenik Genadij Gatilov poručuju da će Amerika zažaliti i odgađanje razgovora s Rusima i napad na Siriju jer će se uvući u strašan u sukob a Rusiju će imati protiv sebe u trenutku kad joj toliko toga ovisi o odluci koja će o vojnoj intervenciji biti donesena na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u srijedu.
Genadij Gatilov na Twitteru je napisao: “Jednostrana odluka naših aprtnera da otkažu bilateralni sastanak izaziva žaljenje...Razgovori bi bili posebno korisni dok nad Sirijom visi vojna akcija”. Rusi napad na Siriju uspoređuju s američkom invazijom na Irak 2003. kojoj se Moskva žestoko protivila jer se temeljla na lažiranim obavještajnim izvještajima o oružju za masovno uništenje koje je UN-u tada predstavio tadašnji Bushov državni tajnik Colin Powell. Predsjednik odbora za vanjske poslove ruskog parlemnta Aleksej Puškov na Twitteru je napisao: “Imam osjećaj da su u Bijeloj Kući još uvijek Bush, Cheney i Rumsfeld, a u Downing Streetu Blair. Lica se mijenjaju. Ali politika je ista. Deja-vu.”