Olimpijada je bila četverogodišnje razdoblje između dvojih uzastopnih svegrčkih (panhelenskih) igara u čast gromovnog boga Zeusa. Povjesničar Timej uveo je i u službenu praksu računanje vremena po olimpijadama (igre su se održavale u prvoj godini svake olimpijade, a ostale godine su računane kao druga, treća, odnosno četvrta).
Ukupno su bile 292 olimpijade od 776. prije Krista (kada su igre dobile svegrčki značaj) pa do 393. (kada ih je u ime kršćanstva zabranio rimski car Teodozije I). Obnavljanje Olimpijskih igara inicirao je francuski barun Pierre de Coubertin, pokretač suvremenoga Olimpijskog pokreta i autor njihova gesla: “citius, altius, fortius” (brže, više, snažnije). Moderni Olimpijski pokret vodi Međunarodni olimpijski odbor.
Olimpijski pokret u Hrvatskoj i Slavoniji inicirao je u početku XX stoljeća Franjo Bučar, kasniji pokretač i predsjednik Jugoslavenskoga olimpijskog odbora u Zagrebu. Prva olimpijada moderne ere započela je 1896. Olimpijskim igrama u Ateni. Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. ušli smo u XXIX olimpijadu moderne ere. Od XXV olimpijade moderne ere Zimske olimpijske igre igraju se u trećoj, a ne u prvoj godini.
U drevnoj Grčkoj su za Olimpijskih igara obustavljani ratovi, a u modernoj eri su za ratova obustavljane Olimpijske igre. One su međunarodno natjecanje športaša u pojedinačnim i ekipnim športovima, a ne natjecanje država, koje svejedno nastoje prisvojiti propagandni učinak eventualnog uspjeha svojih državljana. Olimpijada i Olimpija svoje nazive duguju Olimpu (Ólympos), gori u Tesaliji, na kojoj je, po grčkoj mitologiji, obitavalo tuce najmoćnijih bogova. Podrijetlo naziva je nejasno, pretpostavlja se da je predindoevropsko (“pelazgičko”?).