Getty Images
Getty Images

SJEĆANJE NA OLIMPIJSKE IGRE

JUGOSLAVIJA JE ODLAZILA U POVIJEST, POČELA SE RAĐATI NOVA VELESILA Vratili su se u zemlju od 24 milijuna s 3 zlata, a Hrvatska ih je u Riju uzela pet!

AUTOR:
    • Tvrtko Puljić

  • OBJAVLJENO:
  • 17.09.2019. u 22:23

  • Na današnji dan prije 31 godinu počele su Olimpijske igre u Seulu, posljednje na kojima su nastupile zajedničke države Jugoslavija, SSSR i razdvojene Njemačke

    Prije 31 godinu, na današnji dan, u Seulu su počele 24. Olimpijske igre. Seul, južnokorejska metropola, dobio je od MOO-a prednost u organizaciji ispred japanske Nagoye, a bili su to prve Igre na kojima nije trebalo biti bojkota, nakon što su bojkotom obilježili Igre u Moskvi 1980., kao i one u Los Angelesu 1984.

    Međutim, bojkota je bilo. Sjeverna Koreja nije se pojavila kod južnih susjeda, jer su oni odbili mogućnost da obje Koreje nastupe zajedno, pa su stigli bojkoti još nekih komunističkih država, recimo Albanije, ali što se tiče sportskih dometa, treba podvući da je bojkotirala i Kuba, što se osjetilo u slabosti boksačkog ili atletskog dijela natjecanja.

    Bile su to, budućnost će pokazati, i posljednje Igre na kojima su nastupili SSSR i Jugoslavija, kao zajedničke države, ali i posljednje Igre na kojima su nastupile dvije, podijeljene Njemačke.

    Uostalom, SSSR je zaključio Igre kao najbolji olimpijski komitet, jer je prikupio 132 medalje, od čega 55 zlata. Istočna Njemačka, DDR, kako smo je zvali, bila je druga na ljestvici medalja, sa 102 medalje, od čega 37 zlata, a SAD je bio treći s prikupljene 94 medalje i 36 zlata.

    Na iste je Igre iz Jugoslavije putovalo 155 sportaša, koji su se natjecali u 18 sportova. Jugoslavija se iz Seula vratila sa 12 osvojenih medalja, što je ocijenjeno kao uspješan nastup. Bila je na 16. mjestu na ljestvici medalja, ali, recimo, tih 12 medalja, kad bismo ih usporedili s onih deset koje je samostalna Hrvatska donijela iz Rija prije tri godine, bile su slabije težine. Podsjetimo, Hrvatska je u Riju osvojila pet zlata (uz tri srebra i dvije bronce), a Jugoslavija je u državu od 24 milijuna stanovnika vratila tri zlata iz Seula. Prema tome, konačni rezultat Hrvatske iz Rija bio bi uspješniji na burzi medalja od onoga Jugoslavije iz Seula.

    Iako, hrvatski su sportaši na tim Igrama 1988. godine i te kako pridonijeli u žetvi medalja.

    Što se tiče zlata u Seulu, njega su osvojili vaterpolisti, Jasna Šekarić u pištolju i Goran Maksimović u pušci.

     

    8 hrvatskih vaterpolista

    Jasna Šekarić je tada živjela u Osijeku, recimo, ali je poslije izabrala Srbiju za svoj dom. Što se pak vaterpolskog zlata tiče, od 13 igrača na raspolaganju izborniku - također Hrvatu, Ratku Rudiću - njih čak osmorica bila su hrvatski vaterpolisti. U Seulu su se zlatima okitili Deni Lušić, Dubravko Šimenc, Perica Bukić, Veselin Đuho, Mislav Bezmalinović, Tomislav Paškvalin, Renco Posinković i Mirko Vičević.

    Što se tiče srebrnih medalja, u Seulu ih je osvojeno četiri. Srebrni su bili košarkaši, a u toj reprezentaciji, koja je izgubila finale od SSSR-a (63-76), bilo je, od 12 igrača, čak njih osam koji su poslije postali hrvatski državljani ili žive u Hrvatskoj. Dakle, tamo su igrali za Jugoslaviju: Dražen Petrović, Zoran Čutura, Toni Kukoč, Franjo Arapović, Stojko Vranković, Dino Rađa, Danko Cvjetičanin i Zdravko Radulović (živi u Zagrebu). Ostala četvorica bili su Vlade Divac, Željko Obradović, Žarko Paspalj i Jure Zdovc.

    I košarkašice su bile srebrne, izgubile su finale od SAD-a (70:77), a za tu su reprezentaciju igrale i Danira Nakić, Žana Lelas i Kornelija Kvesić. Inače, košarkašice su do finala stigle poenima Anđelije Arbutine u zadnjim sekundama u utakmici protiv Australije (57:56), što je bio jedan od highlightsa tih Igara.

    Te 1988. u Seulu je u program Igara uvršten i stolni tenis, a do srebra je stigao naš Zoran Primorac u paru s Ilijom Lupuleskuom. Srebro je osvojio i hrvač Šaban Trstena.

    Osvojeno je i pet bronci. Rukometaši su bili brončani, a od 15 igrača u tom sastavu bilo je sedam naših: Mirko Bašić, Zlatko Saračević, Iztok Puc, Goran Perkovac, Irfan Smajlagić, Boris Jarak i Alvaro Načinović. Do bronce je u boksu stigao i Damir Škaro u boksačkom turniru. Još su bronce osvojili veslački dvojac Bojan Prešern i Sadik Mujkić, Jasna Šekarić u pištolju te stolnoteniski par Jasna Fazlić i Gordana Perkučin.

    Zanimljivo je dodati i neke detalje. Recimo, na tim je Igrama bila i nogometna vrsta Jugoslavije, a zanimljivo je da u njoj svoje mjesto pronašao kasniji najbolji strijelac SP-a 1998. i danas predsjednik HNS-a Davor Šuker. Uz Davora Jozića. Jugoslavija je završila na desetom mjestu.

     

    Prvi crnac sa zlatom u plivanju

    Prvi put u službenom programu bio je i tenis, a tu je nastupio 17-godišnji Goran Ivanišević. Štoviše, u paru sa Slobodanom Živojinovićem stigao je Zec do četvrtfinala. Četiri godine kasnije upravo će Ivanišević donijeti na premijernim Igrama za Hrvatsku dvije medalje našoj domovini. Obje bronce ishodio je u pojedinačnoj konkurenciji, kao i u paru s Goranom Prpićem. I dobar dio one košarkaške reprezentacije iz Seula, zapravo polovina njih, šest od 12 (Petrović, Kukoč, Rađa, Vranković, Arapović, Cvjetičanin) potpisnici su legendarnog srebra iz Barcelone, finala s Dream Teamom.

    Igre u Seulu ostat će poznate ponajviše po doping skandalu u kojemu je Ben Johnson najprije istrčao svjetski rekord (9.79) na 100 m, a onda je zbog dopinga, tri dana kasnije, suspendiran, a zlato je pripalo Carlu Lewisu.

    Plivačica Kristin Otto, tada iz Istočne Njemačke, osvojila je čak šest zlatnih medalja, a Matt Biondi, plivač iz SAD-a, osvojio je pet zlata. Jedan od kurioziteta plivačkog natjecanja bio je i taj da je u utrci na 100 m delfin Anthony Nesty iz Surinama osvojio zlato, a bilo je to prvo zlato u plivanju za nekoga crne boje kože.

    U gimnastičkim natjecanjima dominirali su Vladimir Artemov (SSSR) s četiri zlata i Daniela Silivas (Rumunjska) s tri zlata.

    Atletska natjecanja, osim ludnice oko muškog sprinta, obilježio je i ženski sprint. Odnosno Florence Griffith Joyner, koja je u Seulu osvojila tri zlata, a njezin svjetski rekord na 200 m (21.34) još uvijek je najbrže istrčano vrijeme na svijetu u toj dionici.

    Treba istaknuti i to da je u Seulu Christa Rothenburg (DDR) postala prvi i jedini sportaš kojemu je uspjelo osvojiti medalje na Ljetnim i Zimskim igrama u istoj godini.

    Naime, Rothenburg je u Calgaryju na Zimskim igrama osvojila zlato u brzom klizanju, a onda u Seulu na Ljetnim igrama i srebro u biciklizmu. Ljetne i Zimske igre u istoj godini još su se samo održavale četiri godine kasnije u Albertvilleu i Barceloni, a nakon toga su razdvojene u različitim godinama, pa je ovaj doseg ostao zapisan za sva vremena.

    Iz drugih medija