OK, nije im prvi put. Nije prvi put da su u polufinalu. Nikada, međutim, Francuska u taj polufinale ne ulazi nakon što je opalila SAD u četvrtfinalu. OK, SAD je sve što nije trebao biti, ali do te utakmice kontra Francuza oni su bili nedodirljivi. I prvi favoriti. Barem nakon što su Srbi izbačeni od Argentine.
- Ne, mi uopće nismo slavili, barem ne jako. Naime, sjećamo se jako dobro što se dogodilo 2014. godine.
Tada se u Španjolskoj igrao posljednji SP. Francuzi su na njega stigli bez Tonyja Parkera, a Nicolas Batum je igrao ludo. U osmini finala igrali su Francuzi protiv Hrvatske, sjećate se te utakmice u kojoj smo imali neke šanse, ali na koncu smo koš mogli zabiti jedino preko Bojana Bogdanovića ili Ante Tomića. Pa je Tomić sjeo na klupu u završnici iz igre, a Francuzi su otišli među osam.
Izvukli pouke iz 2014.
O tome su pričali svi nakon što su skinuli SAD. U tom četvrtfinalu Francuze je čekala Španjolska. Nikada jača Španjolska, sa svim svojim zvijezdama, na domaćem SP-u na kojem je napokon trebala skinuti SAD. Dobila je Francuska, Španjolska je bila teretna, kao Srbija sada, recimo, Francuzi su tamo našli put do polufinala.
Kad su počistili Španjolce, vidjeli su se u finalu. Bilo je to - to. Međutim, tamo ih je čekala Srbija, koja je jedva prošla uvodnu skupinu, jedva stigla do osmine finala, a onda u tom polufinalu sredila Francuze. I otišla u finale.
Zato, zato su Francuzi nakon pobjede nad SAD-om bili oprezni.
- Dobili smo četvrtfinale, ali ova sljedeća je važna. Ako izgubimo u polufinalu, u Pariz ćemo se vratiti kao pušioničari. Znamo kakvi smo bili 2014. u polufinalu protiv Srbije. Relaksirani, to nas je koštalo finala. Na tome smo izvukli pouke - pričao je Evan Fournier, najbolji strijelac reprezentacije.
- Ne, nema slavlja. Bit će za to vremena - dodao je Nando de Colo.
Vincent Collet je tada, prije pet godina bio na klupi Francuske, tu je i danas. Uostalom, i to je jedna od tajna ovoga SP-a, sva četiri izbornika koji su svoje reprezentacije dovukli do polufinala rade već godinama kao izbornici na istoj klupi. No, vratimo se Colletu.
- Odmah nakon utakmice, odmah u svlačionici, mi smo počeli govoriti o polufinalu. Otprilike je ovo slučaj kao onaj iz Madrida. Tada smo se pojavili na polufinalu nakon 15 minuta utakmice. Bili smo i dalje sretni jer smo dobili četvrtfinale. Takvu grešku ne smijemo ponoviti. Argentina je iskusna, ponosna, oni su već bili u ovakvim situacijama i na SP-u i na olimpijskim igrama. A Luis Scola je sve te utakmice igrao - podvukao je Collet.
Luis Scola, štoviše, danas ima bolje brojke nego na nekim ranijim natjecanjima. Iako je proslavio 39. rođendan i premda mu je košarka danas na puno većoj fizičkoj razini nego je to bila prije pet godina na SP u Španjolskoj. Tada je na pick and popu tražio i dobivao poene. Sada se tu i tamo otvori na šut nakon picka, ali većinu vremena provodi u reketu i krlja. Igra fizički zahtjevniju košarku nego ranije. Što je praktički nemoguće.
Scola može imati sve
S obzirom da je Sergio Hernandez, izbornik Argentine, otkrio kako mu je Scola prije godinu dana kazao kako je posve siguran da će Argentina igrati polufinale, čini se da je tu kraj. Jer finale nisu spominjali. Ali, znamo mi Argentinu. Tu kraja nema. Ne dao vam Bog pomisliti da su oni zadovoljni, da oni ne vide svoju šansu.
Pa i taj Scola, može on izgledati kao stroj s četiri banke, ali opet, zna valjda i sam da danas igra svoje posljednje polufinale na SP. I ostavit će u njemu baš sve što može.
Da bi osvojio sve. Luis Scola je igrao ono finale u Indianapolisu 2002. Finale u kojemu je kombinacija Srba i Crnogoraca otišla do zlata, iako su Argentinci imali velike zamjerke na suđenje. I premda je Manu Ginobili igrao ozlijeđen, ali do tada je odigrao čudesan turnir.
Scola je kasnije, 2004. osvojio Igre, a kad bi spojio SP, to bi bilo sve što je htio. Postao bi jedini Argentinac koji je osvojio sve.
Meč za prste polizati
Za to će mu trebati čudesni Facu Campazzo u ludom izdanju. I taktika koju će složiti Sergio Hernandez. Vincent Collet je skrivao u obrani kontra Amerikanaca, koliko je god to mogao, igru s Evanom Fournierom i Nandom De Colom, jer njih dvojica nisu neki obrambeni igrači. Iz te prizme, ona ozljeda Thomasa Heurtela na početku priprema možda je Francuzima i dobro došla, jer bi to bio treći vanjski igrač koji ne može ništa, ili može malo toga obraniti. Ovako igraju “psi” Frank Ntilikina i Andrew Albicy. Neće tu biti ludih asista, ali bit će obrane. Na tome će Collet pokušati dobiti.
I nadati se da Patricio Garino neće zaustaviti Evana Fourniera, ili Nanda de Coloa.
Ipak, onaj tko bi mogao biti figura viška za Francuze jest Rudy Gobert. Air France, ukoliko bude čuvao reket kako je to činio s Amerikancima, oduzet će pick igru Campazzu i Laprovittoli, a Scola će ionako preko njega teško zabijati.
- Mi znamo da nemamo visinu, ali moramo neke stvari drugačije raditi, igrati s puno dodavanja, tražiti igrača u najboljoj poziciji - od početka priča Hernandez.
I još i ovo:
- Mi nismo bili favoriti kad smo igrali protiv Rusije, možda niti s Nigerijom, pa svakako ne sa Srbijom, i tako dalje. Ali, nas to ne brine. I želimo još, želimo finale. Moji igrači su natjecatelji, oni su agresivni. I kao ne pobijedimo, idemo po broncu. Ali, idemo uvijek na pobjedu.
Tražit će argentinski napad pukotine u francuskoj obrani, mete će biti De Colo i Fournier, ali nije to tako lako izvesti kad u reketu stoji Rudy Gobert.
Eh, da, to je još jedan iz štale Quina Snydera. Još jedan koji je u Utah Jazzu stigao do pozicije najboljeg defanzivca svijeta. I koji ovdje ima štošta za dokazati. Recimo, preskočili su ga na izboru za All Star. Tu je odluku dočekao u suzama.
Danas, samo dvije utakmice do kraja SP-a, izgleda kao najbolji centar svijeta, a neki koji su se loptali na All Star igraju utakmice za “kup kralja Gustava” ili su već kod kuće.
Gobert nije.
Eh, da. Problem za Argentinu je i taj da to nije samo Gobert. Jer, tu na klupi čekaju Poirier i Lessort. Doista će se Argentinci trebati pomučiti za svu tu atletiku i fiziku istrpjeti... Međutim, srce je to. Ono argentinsko. Utakmica za prste polizati...