Šesnaest mjesta u kućicama ždrijeba i isto toliko klubova iz elitnih pet europskih liga. Dok se u srijedu s ‘kacigom na glavi’ iz maksimirske lože probijao prema izlazu, Aleksanderu Čeferinu oteo se uzdah olakšanja što derutni zagrebački stadion ispada iz igre za europsko proljeće, što se kroz kvalifikacijski filtar Lige prvaka provukla sve sama krema koja svoje utakmice igra na stadionima s pet zvjezdica i što će takav rasplet barem nakratko stišati buntovnog Florentina Péreza.
U prvu rundu nokaut faze Lige prvaka stigla su četiri Engleza (Liverpool, Man City, Tottenham i Chelsea), četiri Španjolca (Barcelona, Real Madrid, Atlético i Valencia), tri Nijemca (Bayern, Borussia D. i RB Leipzig), tri Talijana (Juventus, Napoli i Atalanta) te dva Francuza (PSG i Lyon).
Ajax kao pepeljuga
Prvi put u povijesti na ovoj stepenici natjecanja nema mjesta za uljeze iz bogatstvom susjednih liga poput portugalske, nizozemske ili ruske. U sve tri prethodne kampanje Porto je, za ilustraciju, prolazio kroz skupinu. Tijekom posljednjih pet sezona uspijevalo je to i ukrajinskim te ruskim klubovima (Dinamo K., Šahtar, Zenit), probijali su se zatim tamo Benfica, Beşiktaş, PSV Eindhoven, Basel, a u sezoni 2015./16. čak i belgijski prvak Gent.
Za nekog nezgodnog i motiviranog uljeza redovito bi se pronašlo mjesto u Uefinom zlatnom kavezu, tamo gdje se dijeli najveći novac, a proljetos je Ajaxova momčad puna tinejdžera dolaskom na prag finala na trenutak vratila vjeru publici da logika konzumerizma nije do kraja progutala nogomet. Senzacije su još uvijek moguće, zar ne? Ili ta vremena ipak zauvijek ostavljamo za sobom?
Što želi FIFA?
Prije nepunih tjedan dana jak je potres raširio paniku Uefinim uredima i natjerao predsjednika organizacije da se oglasi nervoznim priopćenjem. Aleksander Čeferin odbacio je “djetinjastu ideju” Realova predsjednika Péreza o stvaranju Superlige. Bila bi to priča prilagođena globaliziranom svijetu, okrenuta pronalaženju novih izvora prihoda, diskretno režirana uz pomoć Fifina šefa Giannija Infantina koji se teško miri sa sporednom ulogom u mačevanju s Uefom. Fokus glamurozne nogometne priče na Infantinu se izoštri samo jednom u četiri godine, kada se na rasporedu nađe Svjetsko prvenstvo, ali što bi se dogodilo kada bi zaista pokrenuo Svjetsko klupsko prvenstvo u vidu dvije lige s po 20 članova?
Infantino je u srijedu tijekom posjeta Bruxellesu opovrgnuo vijest da ispod stola paktira s Pérezom. Šef svjetske nogometne organizacije rekao je da “Fifa ne podupire nikakve planove”, ali nije htio demantirati da mu emisari iz svijeta velikog biznisa kucaju na vrata s idejama.
Petar Stojanović i Phil Foden
Ucjene
Razgovaramo o svemu i s različitim strankama - ostavlja Infantino prostor za nagađanje o Superligi.
Jedan takav prostor zaslužio je Pérezov plan predstavljen prije tjedan dana na stranicama New York Timesa. Cilj priče o odmetništvu od Uefe jest, uvjeren je NYT, da bogati postanu još bogatiji i to tako da zadrže sve što se nalazi u blagajni.
Uefa, naravno, ne može na tako sirov način favorizirati najveće i najbogatije, zbog toga pored postojeća dva kontinentalna natjecanja osniva i Konferencijsku ligu, ali diskretno ucijenjena zna da mora tražiti načine kako odobrovoljiti najveće. Jedan od načina vjerojatno jest rast proračuna za sudionike nokaut faze Lige prvaka.
Manjih sve manje
Ukupni nagradni budžet Lige prvaka u ovoj sezoni nadmašio je 2 milijarde eura, a rezultatski uspjeh sudionicima osmine finala jamči da će između sebe podijeliti 318 milijuna eura. Nagradna formula je sljedeća: plasman u top 16 klub nagrađuje se sa 9,5 mil. eura, iskorak u četvrtfinale svakom klubu donosi novih 10,5 milijuna, polufinale je teško 12 milijuna, a finale znači zaradu od 15 milijuna eura plus dodatna četiri milijuna pobjedniku natjecanja. Aktualni europski prvak Liverpool samo je kroz Champions league kampanju prošle sezone zaradio nešto više od 100 milijuna eura.
Uefa je dosad izlazila u susret najbogatijima tako što se igrala kvotama na račun manjih i siromašnijih. ‘Lige petice’ ustrojene su tako da su, recimo, RB Leipzig i Atalanta ove jeseni kao trećeplasirane momčadi u nacionalnim prvenstvima dobile pravo automatske promocije u skupinu Lige prvaka. Usporedbe radi, lanjski polufinalist Ajax morao je ovog ljeta odraditi dvije kvalifikacijske runde (PAOK i APOEL) da bi uopće uskočio u vlak. Nakon kvota na horizontu je već nova okrutnija stvarnost. Više novca u završnoj fazi natjecanja ili prijetnja odmetništvom i Superligom, čiji je početak navodno projektiran za 2024. godinu...