Kad je nedavno objavljena informacija da je “ušao u HNS”, izazvalo je to dosta komentara u hrvatskoj javnosti. I ne samo u javnosti već i kod dijela bliskih mu ljudi, s kojima je dijelio želju i aktivnosti prije 13 mjeseci da se kandidira za čelne pozicije u Kući nogometa, odnosno promijeni način upravljanja HNS-om. Zato je logično Darija Šimića pitati da razbistri nedoumice koje su se pojavile oko njegovih “novih aktivnosti”...
- Uh, pitate me to kao da sam nešto veliko skrivio pa se sad moram opravdavati. Za takvo nešto doista nema razloga jer se ništa posebno nije dogodilo - kazao nam je Šimić u prvom trenutku, a onda sam nadodao:
- OK, možda stvar nije dobro iskomunicirana s moje strane, i mislim da je to razlog zašto se negdje krivo interpretira.
Dario Šimić
Borba za prava
Možete sada pojasniti?
- Prije svega, niti sam “ušao u HNS”, kako se navodi u javnosti, niti sam preuzeo neku funkciju. Stvar je vrlo jednostavna: predsjednik sam Hrvatske udruge Nogometni sindikat, funkcija je to koju s puno truda i želje da se naprave dobre stvari za nogometaše, a to ujedno znači i za nogomet, obavljam već osam godina. S Marijem Jurićem i suradnicima stvorili smo HUNS, koji se dugo borio i izborio da bude partner krovnoj organizaciji u kontekstu statusa nogometaša. Eto, kao čovjek koji godinama radi u korist tog cilja, unutar HUNS-a, postao sam jedan od članova Komisije za profesionalni nogomet. To je slično kao što je naš suradnik u HUNS-u, pravnik Vanja Smokvina involviran u drugu komisiju HNS-a, a koja se dotiče našeg sindikalnog djelovanja. Mislim, zar nije logično da, ako se borimo za prava nogometaša, kao predvodnici udruge koja štiti njihove interese sudjelujemo u komisijama u kojima možemo doprinijeti tim ciljevima?
Jasno vam je da vas kao kandidata za predsjednika HNS-a, u izborima u kojima je naposljetku Šuker dobio novi mandat, javnost percipira kao oporbeni blok?
- Gledajte, imali smo svoje želje u kampanji za HNS i trudili smo se ljudima predstaviti naš program za boljitak hrvatskog nogometa. Nažalost, nismo došli ni do statusa kandidature, ali je svakako vrlo pozitivno da smo otvorili niz dotad “zatvorenih” tema o našem nogometu. Potaknuli smo rasprave o tome kako se vodi HNS, kako raditi na vraćanju povjerenja i ujedinjavanju Sjevera i Juga, istakli smo i argumentirali da se mora ulagati u klubove i njihove uvjete, a ne u nacionalne kampove ili stadione. Potakli smo i raspravu o tome da mora biti više kandidatura za predsjednika, da se više ljudi uključi, ponudi svoje programe, svježe ideje, nove energije...
Ta vaša akcija, uz Stanića, Pletikosu, Vlaovića i ostale, završila je na tome ili...?
- Mi smo prije svega prijatelji i povremeno se čujemo i razgovaramo o svim tim nogometnim problemima. No institucionalno nismo nastavili te aktivnosti jer su izbori u HNS-u provedeni 2017. godine. Svatko se sada bavi svojim poslovima i aktivnostima, kako je i logično. Razgovarao sam s njima nakon što je objelodanjena ova informacija jer su oni, logično, očekivali neko objašnjenje. I kako vam rekoh, pojasnio sam o čemu se radi. Mi kao HUNS imamo svoju agendu, programske smjernice i aktivnosti, stalno radimo na poboljšanju statusa igrača i iz dosadašnjeg rada mogu jasno tvrditi da je to u svojem okviru doprinijelo i boljitku nogometa. Puno je još posla, a kroz ovu komisiju, koju čine ljudi iz klubova, iz nogometa uopće, možemo djelotvornije na tome raditi.
Dario Šimić i Mario Stanić
Prijelazno razdoblje
Oponenti bi vam mogli postaviti pitanje zašto prije niste ušli u neku komisiju HNS-a.
- Vidim da inzistirate na tom pitanju, pa ću jednom pokušati objasniti. Postoje dva glavna razloga zašto sam postao član te komisije. Prvi je da kao HUNS, hoćemo-nećemo, moramo surađivati s HNS-om glede našeg djelokruga rada, odnosno brige za status igrača. Od 2010. godine stalno radimo na tome i ne možemo sada zanemariti sav taj trud i odbiti mogućnost da imamo još bolju poziciju za uspjeh naših aktivnosti. Drugi je razlog taj da moramo biti objektivni i kazati da je u posljednje vrijeme svojim aktivnostima HNS djelomice ipak počeo vraćati povjerenje, odnosno pokazuje da želi raditi za boljitak nogometa. Tome je puno pripomogao sjajni Zlatko Dalić, reprezentacija, povijesni doseg u Rusiji. Ovo je sada prijelazno razdoblje, ali kad gledate realno, nazire se da ovo više nije savez podređen volji pojedinca. U HNS-u je ojačao utjecaj ljudi iz klubova, koji svi žele raditi dobre stvari u hrvatskom nogometu.
Kustićev poziv
Tko je vas pozvao da postanete dio Komisije za profesionalni nogomet?
- Glavni operativac HNS-a Marijan Kustić predložio mi je u jednom od brojnih nam razgovora koje smo vodili o HUNS-u, da konkretno djelujem, predlažem sve što mislimo da treba unutar te komisije, a o čemu će onda Izvršni odbor HNS-a donositi odluke. Zajedno s onima koji su konkretno aktivni, kao Mišković, Meštrović, Markulin, Ljaljak i drugi klupski čelnici, možemo zajedno poboljšavati odnose i nuditi rješenja problema.
Zasad nam se čini da je IO HNS-a na tragu dosadašnje prakse nametanja vlastitih procjena? Što ćete učiniti ako vaši prijedlozi i ideje budu tretirani formalno, bez praktičnih pomaka?
- Komisije su savjetodavna tijela i dat ćuu ime HUNS-a prijedloge o mnogočemu, naravno, uključujući odluke donosi Izvršni odbor. Vidim li da je to sve na razini formalizma, reda radi, naravno da se mogu zahvaliti. No nadam se da me nisu prevarili dojmovi te da ćemo doista zajedno i zdušno raditi na poboljšanjima jer je to imperativ za hrvatski nogomet, a ne opcija.
IO HNS-a donio je odluku o ukidanju slobodne zimske promjene kluba za amatere, odnosno da ne mogu ići ako im klub to ne dozvoli. Kakva je to odluka za nogomet, po vama?
- Pogrešna i pravno neutemeljena! Ona se kosi s pravilnicima FIFA-e.
Što ćete vi kao HUNS odnosno čovjek nogometa po tom pitanju učiniti?
- Mi imamo svoj hodogram djelovanja u sustavu FIFPro-a, svjetske krovne organizacije sindikata, i dužni smo ih izvještavati i o ovakvim anomalijama. Oni će potom institucionalno reagirati kod FIFA-e.
Jaz između liga
Rekli ste da su nogometu nužne reforme. Što biste primjerice o tome mogli kazati na Komisiji za profesionalni nogomet?
- Kazat ću ono što govorim i inače, a to je primjerice da je nelogično da ne postoji udruga klubova Prve HNL. Nogomet se temelji i razvija kroz klubove i oni su zaslužili bolje statuse, više prava glasa i, naravno, bolje i nove izvore prihoda. Ovo kako sada djeluju, utopljeni unutar HNS-ova sustava, bez obzira na važne stvari koje čine ljudi iz klubova, svakako nije rješenje. Nadalje, potaknut ću raspravu o promjenama u sustavu natjecanja. Prva liga s 10 klubova je OK rješenje, ali se Druga liga i treći rang moraju reorganizirati ako želimo proizvoditi nove vrijednosti, stvarati igrače od mnoštva talenata koje imamo. Imamo jasne podatke da se u Hrvatskoj skoro najviše na svijetu umanjio postotak udjela domaćih igrača u natjecanjima, a koji mogu igrati za nacionalnu momčad. To nas treba sve jako zabrinuti. Moje je mišljenje da je veliki problem i taj jaz između Prve i Druge lige, pa klubovi u strahu čine sve, uključujući dovođenje mnogih igrača, jer im je ispadanje dramatično po pitanju opstanka kluba. Problem je i da druge momčadi prvoligaša igraju u Drugoj ligi te mogu utjecati na regularnost i ravnopravnost natjecanja ovisno o tome kakvim sastavima protiv nekoga igraju. Puno je dakle prostora za poboljšanja.
Povećati prihode
Problem je povećavanje broja stranaca?
- Jedan od problema, odnosno najveći po tom pitanju. Nije prirodno da se u nas povećavalo kvote dok su svi u Europi tražili načine da ih smanje. Razumijem i klubove, kojima to odgovara jer nemaju dovoljno prihoda za egzistenciju pa nastoje osigurati jeftinijeg stranca, afirmirati ga i onda prodati za bolji novac.
To je daljnja tema, kako stvoriti nove prihode?
- To je, po meni, tema svih tema jer nedostatak novca generira sve ostale probleme u radu. Pogotovo je teško klubovima koji ne igraju Europu, pa nemaju ni taj prihod, a niti mogu afirmirati igrače za transfere. Sve to pojačava krizu i mi, realno, riskiramo da nam nogometni sustav padne ako ne učinimo važne stari tipa novi sustavi financiranja.
Svi to govore, ali malo je konkretnih akcija. Opatijska inicijativa ostala je u sferi iluzija?
- Ta je inicijativa pozitivna jer je otvorila i do najviših razina postavila pitanje financiranja i nogometa. Gledajte, po meni, HNL bi od prodaje TV-prava i marketinga morao prihodovati 50-70 milijuna kuna. To nije ogroman novac u državnim okvirima i uvjeren sam da se može ostvariti. Svaka je kuna za klubove važna, a od tog bi se iznosa moglo svima podmirivati važne organizacijske stavke, troškove službenih lica, pa solidarno i drugo- i trećeligašima. HNS mora činiti više za klubove jer su oni kičma nogometa, a u toj aktivnosti valja uključiti državu, gospodarstvo, sponzore.
Država je pasivna oko osnova, zar nije uzaludno očekivati da bi još financirala gradnju nacionalnog stadiona?
- Država mora dati okvire u kojima će se nogomet lakše brinuti o sebi. Infrastruktura je nužna i tu klubovi ne mogu sami. Država se treba uključiti kroz propise, olakšice, da potakne investicije i gradova, klubova, poduzetnika, da bi se sredilo gradske stadione, gradilo klupske kampove. Nisam za nacionalni stadion, ni za jedan kamp. Treba ulagati u klubove i njihovu infrastrukturu jer će onda cijeli hrvatski nogomet imati koristi.
Rizik ranog odlaska
Akcije slične ovoj s travom?
- Točno tako. Podsjetit ću da je prva ideja kako ulagati u nogomet i klubove došla od naše grupe u kampanji za HNS, jer smo mi predložili da se u suradnji s lokalnom samoupravom investira u travnjake. Efekti su odlični. Igra se brže, bolje, igra se 8 minuta duže nego prije. To je ključ kako djelovati i za ostale potrebe. HNL-u kronično nedostaje više publike, time i bolja i poticajnija atmosfera na tribinama i na terenu. U 21. stoljeću morate ponuditi pristojan, nikakav luksuz, komoditet za gledatelja. Ne možete ih pozivati na krš od tribina, bez krova nad glavom, da kisnu i smrzavaju se. Nema tu sreće. Šteta je, jer imamo solidnu ligu, kvalitetu nogometa, ljudi bi došli da je pristojnija infrastruktura.
Liga bi bila bolja da mladi ne odlaze glavom bez obzira i u Europi kaskaju nespremni?
- To je problem za klubove i za mlade igrače. Klubovi moraju prodavati da opstanu, igrači pak često trče za prvim ponudama, nesvjesni kakvom se riziku izlažu u vrlo jakim europskim ligama. Ne možeš biti spreman za takve razine s 18-20 godina. HNL pruža dovoljno mogućnosti kroz ligu ali i europske utakmice, pa reprezentaciju, da se sazrijeva i u pravo vrijeme ide van. Otišao sam s 23 godine, nakon iskustva EP-a i SP-a, 35 vatrenih nastupa, 20 dvoboja Europske lige i LP-a. I tako je teško, ali ipak lakše prođeš fazu adaptacije i iskorak kvalitete.
Dinamo je proljetni hit?
- Napokon! Bili su sjajni jesenas i čestitam Bjelici i igračima na odličnim prezentacijama i uspjehu. Imaju logičniju politiku selekcije, više iskusnijih igrača nego prije, posloženi su taktički i karakterno, zato je došao i željeni rezultat. Proljeće? Imaju ozbiljnog suparnika, ali ovaj se Dinamo ne treba bojati nikoga. Tko dođe do te razine, nije slučajno tamo, dakle ima kvalitetu i za više.
Povratak Vatrenih u Split mora se što prije dogoditi
Kakva je bila 2018?
- Prošla je godina san snova! Svaka čast izborniku i reprezentativcima na svemu što su učinili u Rusiji. Bio sam tamo i doživio fantastičnu atmosferu oko naših, to je senzacionalan osjećaj i ponos za sve Hrvate. Nerijetko mi još djeluje nestvarno da smo finalisti SP-a, srebrna medalja, da je naš igrač najbolji na svijetu..
Poveznica sa 1998?
- Naravno da je srebro važno i u kontekstu bronce, jer je dana potvrda da se 1998. nije dogodila slučajno. Sada znamo da je Hrvatska kontinuirani rasadnik svjetskih talenata i da smo veličanstvenu broncu oplemenili fantastičnim srebrom.
Lider Dalić?
- Napravio je čudo i skidam mu kapu! Ogromno osvježenje u hrvatskom nogometu. Uzeo je Vatrene kad su bili na rubu kvalifikacijskog ispadanja, riskirao je ne razmišljajući što može izgubiti nego što može Hrvatska dobiti prolazom. Gdje su na kraju došli, vidjeli smo. Sve je o tome reklo onih milijun ljudi na dočecima. To je najbolja duhovna terapija za raspoloženje naših ljudi, sportaši su nam čudo. Ono što me kod Dalića oduševljava to je da se sav dao za boljitak HR nogometa, i u široj lepezi aktivnosti od trenerskih. Puno radi na tome da se dogodi prirodni povratak zajedništva između svih dijelova Hrvatske...
Mislite na Sjever - Jug, odnosno povratak Vatrenih u Split?
- Povratak Vatrenih u Split je nešto što se mora, i to čim prije, dogoditi. Sve drugo nije normalno. Naravno da HNS mora učiniti neke korake i vratiti povjerenje tamo gdje se ono zagubilo u proteklih deset godina opterećenih svakakvim anomalijama. I u odnosu prema južnoj nogometnoj Hrvatskoj i prema Hajduku. Taj klub danas ima svoj način djelovanja, oni su pioniri demokratskijeg vođenja kluba, i tko što mislio o tome, u svakom slučaju treba poštivati to što rade. Mi svi zajedno moramo raditi na ukupnom boljitku nogometa, a svatko će unutar sebe imati svoje programe kako će funkcionirati. Ključno je da svaki svakog respektira, a ne zbog toga isključuje.
Kakvu 2019. godinu očekivati?
- Bit će teško imati emotivne doživljaje i razine 2018. godine. Čak bi bio prirodan određeni pad. No, ono što je nužnost to je da Hrvatska bude i dalje konkurentna i svakako očekujem da će osigurati plasman na Euro. Dalić, vidim, vodi računa o novoj energiji, slaže mlade pored iskusnijih, ima ideju što činiti. Zato sam optimist.
Modrić na krovu svijeta?
- A što više reći. Luka je došao 2006. godine, debitirao protiv Argentine, tada pamtim svaki detalj jer sam bio i strijelac u pobjedi. Bio je sramežljiv, tih, povučen, ali vidjelo se da ima nešto svoje. Naravno, nisam mogao ni zamisliti da će jednog dana doći do vrha, ali taj je momak sve to apsolutno zaslužio. Nije bilo nijednog trenutka kad sam osjetio da je velik, i to je Lukina odlika. On je kontinuirano napredovao, iz sezone u sezonu, rastao i sazrijevao. Bilo je velikih imena našeg nogometa koji su sumnjali da će postati važan igrač, nepovjerenje ga je stalno pratilo, pogotovo u Hrvatskoj. No, sada je svima pokazao da je naš fenomen. Svaka mu čast!