Zlatko Dalić 2020. godinu dočekat će u Livnu.
- Bit ću s obitelji, kod roditelja koji su narušenog zdravlja. Neću biti ni na kakvoj fešti, nego u krugu meni najvažnijih ljudi - kazao je hrvatski izbornik s kojim smo razgovarali pretposljednjeg dana 2019. godine pod koju je podvukao crtu:
- Bila je jako dobra, pogotovo u poslovno-sportskom smislu. Rekao sam da od Svjetskog prvenstva živim najljepši period. Takva je bila i 2019. godina. Mogu biti zadovoljan cijelom svojom situacijom, i doma, i što se posla tiče. Presretan sam. Imao sam dva cilja, da se Hrvatska plasira na Europsko prvenstvo i da se vratimo u Split. Oba su ispunjena na najbolji mogući način. Bili smo prvi u skupini, dobili nekoliko novih igrača koji će sigurno biti važni za reprezentaciju. Igrali smo po cijeloj državi, gdje god smo bili, u Zagrebu, Osijeku, Splitu, Rijeci… bilo je sjajno, imali smo veliku podršku. To je najvažnije.
Koja je ocjena za hrvatski nogomet u 2019.? Ako se referiramo na Vatrene, ali i klubove.
- Vrlo visoka. Osim reprezentacije, Dinamo je imao sjajnu sezonu u Ligi prvaka. Ne možemo dati najvišu ocjenu jer nije prezimio pa je to mali minus. No, s obzirom na kvalitetu koju je pokazao i snagu konkurencije s kojom se natjecao, napravio je sjajan posao. Mali je problem što ostali klubovi nisu napravili iskorak u Europi, prošli barem dva-tri kola i donijeli bodove Hrvatskoj.
EP možda i jači od SP
Naših igrača ovaj put nije bilo u užem izboru za najbolje na svijetu, hoćemo li imati u dogledno vrijeme nekoga tko će se kao Luka Modrić vinuti na vrh?
- Mi smo nepresušan izvor talenata i svako toliko iskoče mladi igrači. Trebat će vremena da se netko tako etablira i napravi kontinuitet kao Luka. On nije dobio tu nagradu s 25-26 godina, nego s 33. Kad je napravio puno toga u Realu, točka na “i“ bila je reprezentacija i srebro u Rusiji. Nažalost, ma kako god bili kvalitetni, nas ne gledaju istim očima kao igrače i trenere iz Španjolske, Argentine, Brazila… Hrvatska je još uvijek u tom segmentu malo zakinuta. Iako radimo sjajne stvari bez logistike, podrške, infrastrukture… Ipak smo mi mali u svijetu po tom pitanju, ali nadam se da će uskoro netko doći nadomak Luke i biti u ozbiljnoj konkurenciji.
Vatreni u Splitu i plasman na Euro označili ste misijama u 2019. godini. Što je vaša misija u 2020. godini?
- Moja je misija da hrvatska reprezentacija opet bude prepoznatljiva i da igra značajnu ulogu na Europskom prvenstvu. Očekivanja su jako velika. Ne želim staviti nikakav pritisak na igrače, htio bih samo da Hrvatska bude ponovno kakva je bila na Svjetskom prvenstvu. Kompaktna momčad koja igra za svoj narod, za svoju zemlju i za što veći rezultat. Ne mogu reći da ćemo biti u finalu i Europskog prvenstva. Deset reprezentacija to očekuje. Euro je možda i jači od Mundijala jer je u Europi koncentrirana kvaliteta. Moj je cilj da Hrvatska ponovi igre, rezultate i zajedništvo iz Rusije. Naravno, prvi je korak proći skupinu.
Iskustva od lani će pomoći, sad imate jasniju sliku što vas čeka?
- Naravno da su ta iskustva dragocjena. Hrvatska ima kvalitetnu i potentnu reprezentaciju i očekivanja trebaju biti velika. Napravili smo bezbolnu smjenu generacija, došlo je nekoliko zanimljivih igrača koji nam mogu pomoći, ali gledajte tko je sve tu - Nizozemska i Italija koje su se vratile, Španjolska koja ima sjajnu kvalitetu, Englezi, Francuzi, Nijemci, Belgijanci… Znam da su naši apetiti uvijek golemi, ali moramo se staviti u realne okvire i znati što nam je objektivan domet. Ne bježim od toga da ćemo se boriti za najbolji rezultat koji možemo, međutim trebat će puno sreće i znanja, i svega što ide uz to.
Ima li ova Hrvatska jednaku kvalitetu kao momčad koja je igrala u Rusiji?
- Ima kvalitetu i pokazala je to u nekim utakmicama. Ako pogledate generaciju koja je igrala u Rusiji, ona se deset godina borila, prošla nekoliko velikih natjecanja, da bi na jednom napravila rezultat. Imala je padova i uspona, ali ne možeš do uspjeha bez oscilacija. Sad nije dobro pred dečke, pogotovo mlađe, stavljati imperative i raditi presing na njih, međutim s pravom se možemo nečemu nadati.
Prije toga, prva velika utakmica u 2020. kod nas se igra na političkoj sceni. Tema broj jedan u državi su predsjednički izbori, kandidati pozivaju na zajedništvo, slijede vaš moto u vođenju reprezentacije. Kako gledate na izbore?
- Kao građaninu moja je obveza izaći na izbore i to ću napraviti. Poštujem Zorana Milanovića i njegovu ambiciju da bude predsjednik Hrvatske, no moj izbor je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Mislim da je mnogo toga napravila za promociju Hrvatske u svijetu. Podržava hrvatski sport i nogometnu reprezentaciju. Smatram da radi puno na zajedništvu, to je ono što nam treba. Vjerujem u kontinuitet, da će ona u drugom mandatu biti još bolja i učiniti još više. Da će biti kritičnija prema stvarima koje nisu dobre kako bi naša država biti uspješnija i išla naprijed. Međutim, kako god završe izbori, pozivam onoga tko će obnašati predsjedničku dužnost da dođe na sljedeću domaću utakmicu hrvatske nogometne reprezentacije.
I na Euro. U Rusiji su bili i predsjednica Grabar-Kitarović i premijer Plenković.
- To je sasvim normalno. U redu, sad su izbori pa su podjele tko će za koga glasati, ali nakon izbora trebat će nam zajedništvo. To je ono na čemu radim ove dvije godine. Imamo jednu i jedinu Hrvatsku, nemamo se potrebe prebrojavati i tražiti tko je tko. Svatko od nas ima svoje opredjeljenje, ali svima nam mora biti zajednički cilj Hrvatska. Uvijek kažem - iznad svih nas je Hrvatska. I mene, i predsjednika, i bilo koga.
Imaju nas na piku
Mjesec je dana od ždrijeba, što danas kažete na skupinu koja nas čeka u Londonu i Glasgowu?
- Skupina je jako teška. Prvi je razlog što uvodnu utakmicu, koja uvijek određuje kasniji tijek, igramo s Englezima na Wembleyju, dakle oni su domaćini. Prvi susret nam je bio važan i u Rusiji s Nigerijom, mislim da će i ovaj s Engleskom biti jako bitan. Oni nas imaju na piku nakon polufinala Svjetskog prvenstva. Englezi su po meni vrlo kvalitetna reprezentacija, jedan od favorita, sljedećih pet-šest godina mogli bi vladati svjetskim nogometom. Imaju mladu, potentnu i brzu momčad, njihovi nogometaši igraju u najjačoj ligi na svijetu, a vodi ih odlični izbornik Gareth Southgate, koji je studiozan i jako dobro radi. Česi su pobijedili Engleze u Pragu, nezgodni su, konstantno prvi vrhu. S njima moramo biti također vrlo oprezni.
Još jednom se referirao na Srbiju.
- Od četiri ekipe iz doigravanja rekao sam da ne bih htio Srbiju. Zato što je ona najbolja, ima veću kvalitetu od ostalih. Usto, te utakmice nose i neke posebne tenzije i naboje, što bih htio izbjeći. Ako još nekoga mogu izdvojiti da ga ne bih volio, to su Škoti, zato što igraju kod kuće. Imali bismo specifičnu situaciju da igramo s dva domaćina, što nije normalno.
Od ždrijeba je obvezna tema nogometnih razgovora - kako pristupiti skupini? Neki bi sve dali da budemo drugi pa u osmini finala idemo na Šveđane ili Poljake. No, može li se tako ući u Euro i nije li ipak bolje biti prvi? Što ćete reći igračima - idemo po prvo mjesto? Ili ne?
- Idemo proći skupinu kao prvi ili drugi. Ne isplati se kalkulirati, nešto slagati i tražiti. To ti se uvijek obije o glavu. Sigurno je: neću kalkulirati! Gledati ždrijeb nakon skupine pa po tome slagati priču nije lijepo ni dobro. Ta se kalkulacija nikad ne isplati, vrati ti se na drugi način, nekad već za utakmicu-dvije, ili pak za pet ili deset susreta.
Dakle, 14. lipnja izlazimo na Wembley pobijediti Engleze.
- U svaku utakmicu krećemo s planom - pobijediti. Probat ćemo sve napraviti. Bit će zaista jako teško, međutim drugo ne znamo i ne možemo. Takav je naš način razmišljanja i naš stil, time smo napravili rezultat.
Ispunit ću i to
Ivan Rakitić kazao je da bi se mogao oprostiti nakon Eura, ali da mora razgovarati s vama jer niste ga ni zvali niti posjetili u zadnje vrijeme. Koliko vam je Rakitić bitan za Euro i kako gledate najavu odlaska?
- Što će biti nakon Eura ne mogu govoriti niti to znam. Ivan, i ja, svatko od nas, odlučit će sam za sebe. Hoće li dalje ili ne. Ako si u reprezentaciji, moraš dati maksimum i uvijek biti na raspolaganju. Kad govorim o Rakitiću, ponavljam se jer moram reći da je on meni puno dao, da je zaslužan za uspjehe Hrvatske i sve sam napravio kako bi ostao u reprezentaciji. On je tu, on je s nama, vrijedan je igrač, meni jako bitan. Naravno da ga očekujem u dobroj formi kroz sljedećih pola godine i da nam bude pomoć kao na Svjetskom prvenstvu. Njegova rečenica da ga nisam zvao stavlja se u krivi kontekst jer nakon Slovačke sve sam igrače pustio na miru. Što se tiče reprezentacije, na odmoru su. Imaju svoje obveze u klubovima i nema smisla da ih opterećujem. Od siječnja ću krenut u obilazak i razgovore, kao što je bilo i prije Svjetskog prvenstva. Naravno da ću ići i kod Ivana Rakitića. Posjetit ću ih sve.
Što ćete nakon Eura? Ostati hrvatski izbornik ili planirate krenuti dalje?
- Ne mogu sad reći hoću li ostati ili neću. Tko zna kakva će biti situacija. Želja je da napravimo dobar rezultat. Moja je ambicija da jednog dana budem trener velikog kluba u Europi, da vidim sam sebe, svoju kvalitetu i rad u klubu. Sve sam drugo prošao, osvajao sam trofeje, igrao finale Svjetskog prvenstva, finale azijske Lige prvaka… Jedino još nisam bio trener kluba u Europi koji ima značajniju ulogu. I to ću jednog dana napraviti. Sve svoje želje i ciljeve ispunjavam. Možda sutra, možda prekosutra, ali ispunit ću i taj. To je sigurno. Međutim, sad mi je fokus reprezentacija, da opet sa stožerom i igračima napravim dobru stvar. Da sve prođe kako treba. U ovoj godini bilo je puno priče i pokušavanja stvaranja negativne atmosfere i problema s pitanjima o Rakitiću, Ćaleta-Caru… Nikad u moje dvije godine s problemom nisam išao u javnost, sve smo riješili i napravili vrlo elegantno. Prošli smo kvalifikacijsku skupinu mirno i fino, a posebno me veseli da na okupljanje reprezentacije svi dolaze s osmijehom, sretni. Počevši od onoga koji vozi robu, preko drugoga čiji je postao napraviti teren ili postaviti reklame, do Luke Modrića. Drži me ta atmosfera, to zajedništvo. Još uvijek ima u meni želje da to dalje radim. No, sretan sam i ponosim se karijerom jer napravio sam jako puno, čak i da ne učinim ništa više.
Kakva je točno situacija s prijateljskom utakmicama? Što se zna, a što još ne zna?
- Razgovaramo i pregovaramo. Na ždrijebu u Bukureštu popričao sam s izbornicima Švicarske i Belgije, Vladimirom Petkovićem i Robertom Martinezom, da u ožujku odigramo prijateljske utakmice. Dogovorili smo se oko toga. Bilo je riječi o turniru u Kataru, no taj turnir još uvijek nije potvrđen. Dakle, radimo na tome da nam suparnici budu Švicarska i Belgija, eventualno Portugal. Samo se gleda gdje će se igrati, tko će biti domaćin. Nadam se da će se to dogovoriti do kraja. Nama su potrebni tako jaki susreti. U lipnju ćemo imati dvije utakmice. Jako je lijepo što prije Eura i Engleske igramo s Francuzima, to će nam biti izvrstan test. Prije toga imat ćemo jedan dvoboj u kojem smo domaćini, vidjet ćemo koji će to grad biti, Osijek ili neki drugi. Razgovarat ćemo o tome.
Ne smijemo poletjeti
Inzistirate na jakim utakmicama, neki misle da su i prejake. Mnogi drugi izbornici ubace i pokojeg slabijeg suparnika. Kad vi birate pred veliko natjecanje, to nije slučaj.
- Svatko od nas ima svoj način. Meni se to 2018. pokazalo dobrim. Kad pogledate s kime je Hrvatska tada igrala, to se nikad više neće ponoviti. Peru, Meksiko, Brazil, Senegal, Nigerija, Argentina, Island, Danska, Rusija, Engleska, Francuska, pa opet Engleska, Španjolska, Portugal… To je dobro za hrvatski nogomet, moramo ga promovirati na najkvalitetniji način i susretati se s najboljima. Što bismo dobili igrajući s Andorom i Gibraltarom? Samo bih ja profitirao i to statistički. Mene to ne zanima. Hoću vrh. Hrvatska je toga vrijedna. Zašto bi Luka Modrić ili Ivan Rakitić igrali sa San Marinom ako možemo s Francuskom i Belgijom? Sad smo u poziciji da je tako jer smo drugi na svijetu. To treba naplatiti. Hrvatska mora imati svoju cijenu i biti u vrhu svjetskoga nogometa. Zato jer nam je tamo mjesto. Postavili smo si letvicu visoko da bismo i bili visoko. Ako igramo s prosječnim ekipama i mi smo onda prosječna ekipa.
Francuska i Belgija su najjače. Zanimljiva će biti “repriza“ finala SP-a.
- Bude li tako, igrat ćemo protiv svjetskog prvaka i svjetskog broja 1. Ima li što ljepše? To je rizik meni, ali igrat ćemo pred punim stadionima i gledat će nas cijeli svijet. Tko bi nas gledao protiv Gibraltara i Luksemburga? Hrvatska mora ići na najviše i najkvalitetnije jer tamo pripada. Mi sami sebe podcjenjujemo i stavljamo u podređen položaj. Ne želim gledati tako, nego da smo najbolji i da igramo s najboljima.
Kakav smo mentalitet, ako ih dobijemo mogli bismo poletjeti i prije Eura?
- To je moj posao. Da ne poletimo.
Pripreme će biti u Rovinju i Opatiji.
- Pokušat ćemo ponoviti priču da odradimo prvi dio priprema u Rovinju, kao što je bilo uoči Rusije. Potom odigramo utakmicu, vratimo se u Opatiju i letimo u Francusku. To je okvirni plan koji tek treba do kraja razraditi i sve skupa dogovoriti. U siječnju kreće moj posao, obići ću igrače i sa stožerom složiti što je najbolje.
Hoćete li ponoviti strategiju da na pripreme povedete samo 23 igrača? Za Svjetsko prvenstvo su bila 24 zbog Vedrana Ćorluke koji je vraćao iz ozljede.
- Hoću. Nemam pravo niti želim lutati. Shvaćam da neki igrač zabije gol i tako iskoči, pa ga se potom gura po medijima. Sve to razumijem, ali kad bih na taj način dopisivao nove, trebao bih imati listu 53, a ne 23. Imam 25-26 igrača u fokusu, ako svi budu spremni, to je to. Nema tu puno ekshibicija. Na pripreme ću možda uzeti jednog ili dvojicu više, ali bio bih najsretniji kad mi nitko ne bi bio višak. Ne volim tenzije i pritisak. Ukoliko ih 30 dođe na pripreme, pola njih nije sigurno, stvara se nervoza, mnogi su na treningu sputani. A čim je jedan tanjih živaca i ima neku sumnju, to se proširi. Meni to ne treba. Nemam 40 kandidata, u glavi mi je 25-26.
Formula je promjenjiva
Znači li to kao u Rusiji osam obrambenih igrača, šest veznih i šest napadača, za svaku poziciju po dvojica ili je moguće nešto drugačije?
- Sad je moje razmišljanje da na svakoj poziciji budu dvojica, ali to se može promijeniti, da u obrani, recimo, idemo s manje igrača, pa da bude jedan više napadač ili veznjak.
Milan Badelj je rutiner, ali malo igra u reprezentaciji. S druge strane, Mario Pašalić igra sve bolje, i Marko Rog također. Neke ćete stvari vrlo skoro morati prelomiti.
- Zato sam ja izbornik i na meni je da to odlučim, u dogovoru sa stožerom.
Stožer ostaje isti
Odabrali ste prestižan kamp St. Andrews, odlični su uvjeti.
- Hrvatska reprezentacija i igrači zaslužuju najprestižnije odredište i najkvalitetnije hotele. Na to su navikli u klubovima. Iva Olivari, Tomislav Pacak i Ivica Olić sve su pregledali u Škotskoj i Engleskoj. Sve snimili. Napravili su prezentaciju i dogovorili smo da je to za nas najbolje. Ništa nije bilo slučajno, sve je napravljeno kako treba.
Hoćete li što mijenjati u stožeru za Euro? Ili će biti “ruski“?
- Jako sam zadovoljan s ljudima koji su oko mene, od stručnog stožera do djelatnika HNS-a. Oni vode brigu o svemu. Nemam potreba ništa dodavati niti oduzimati. Samo im se mogu zahvaliti na suradnji, pomoći i lojalnosti. To nas je i dovelo do rezultata. Oni su također dio moje snage i kvalitete.
Jesu li već podijeljeni zadaci skautima Jerkanu i Vukojeviću?
- To ćemo u siječnju. Naš Marc Rochon je u Engleskoj i ne sumnjam u pravu pripremu i analizu.
Vraća se Šime Vrsaljko. Kolike su šanse da na Euru bude pravi?
- Jedva čekam da se Šime vrati, on je iznimno bitan za reprezentaciju u svakom smislu. I zbog pozicije koju igra, a nama je malo deficitarna i atmosfere, svega što je odradio u Rusiji. Bio bih jako sretan da što prije odigra koju utakmicu. bitno je što je u treningu. Desnog bočnog u obrani igrao je Jedvaj, to nije njegova pozicija, ali zadovoljan sam s onim što je pokazao. Napravio je puno toga.
Hrvatsko srebro brzo je “zaboravljeno“ Nema nikakvog odjeka u vidu kakvog stadiona, novih izvora novca za nogomet…? Zašto je to tako?
- Rekao sam nekoliko puta da svjetsko srebro nismo iskoristili, da se u godinu i pol dana nismo pomaknuli ni u kojem segmentu, po tom pitanju. Žao mi je. Nismo to kapitalizirali. Govorilo se puno da će biti novi stadioni, a pogledajte naše susjede, Slovenci imaju vrhunske stadione za njihove potrebe, Mađari, Slovaci… Mi u biti nemamo gdje igrati pravu utakmicu. Već dvadeset godina zakopavamo temelje kampa. Ne mogu to, zaista, razumjeti. Sport puno više daje nego što dobiva od društva. Stadion se radi u Osijeku, ali netko drugi ga podiže, a ne Hrvatska. Poljud je sjajan, no mora se u njega uložiti, treba ga obnoviti, o Maksimiru se sve zna. Kod nas ljudi na utakmicama kisnu… Svi se busamo u prsa kad je rezultat, ali ulaganja ni pomaka nema. Taj pomak ne vidim.
U Splitu je u listopadu bilo sve super, Mađari su pali 3:0 u vrlo dobroj atmosferi, ali imali smo dojam kao da vas nešto muči? Kao da niste radosni koliko bi se očekivalo? Ima li to veze s ratovima koji su se tada vodili u HNS-u?
- To je bio pogrešan dojam. Nisam čovjek koji se veseli prije kraja i pokazuje emocije, htio sam da se kvalificiramo na Europsko prvenstvo, a u Splitu to nismo učinili. Ostale su ispred nas dvije utakmice. Bio sam presretan, uživao sam u atmosferi, čak nisam puno odlazio s klupe, samo sam guštao u ambijentu i igri hrvatske reprezentacije. Ja se nemam potrebe baviti nikakvim ratovima niti se time zamarati. Bitan mi je bio samo Euro, kad smo se plasirali, odahnuo sam i bio sretan.
Što se tiče A reprezentacije, HNS vam daje potpunu logističku podršku?
- Nakon što sam potpisao novu ugovor, najvažnije mi je bilo da imam samostalnost u odlučivanju, da vodim reprezentaciju isključivo ja sa svojim stožerom. Te uvjete koje sam tražio i imam. Moram biti fer i to reći. A ovo sve ostalo, niti je moj posao, niti u to želim ulaziti. Nije moja ambicija da se bavim s tim.
Ante Rebić? Ako ne bude igrao tijekom proljeća, kakav će biti njegov status? Piše se o njegovu povratku u Eintracht.
- Ne možemo sad govoriti što će biti. On će napraviti što je najbolje za njega. U Rebića jako vjerujem, on je igrač koji je u mojim planovima. Njemu ne odgovara način igre u Italiji, pogotovo stil Milana. Nije igrao ni prije Mađarske u Splitu pa je bio jedan od najboljih na terenu. No, sigurno je da će se morati potruditi da više igra, da bude u formi. Vidjet ćemo njegovu situaciju kroz nekoliko mjeseci.
Golmani? Tko će na Euro uz Livakovića?
- Moj dogovor s Lovrom Kalinićem je bio da će imati mjesto u reprezentaciji do kraja kvalifikacija neovisno o statusu u Aston Villi. No, više mu ne mogu garantirati da ću ga zvati, ne njega nego bilo kojeg vratara koji ne brani. To je osjetljiva pozicija i ako nema utakmice, nalazi se u problemu. Za Euro moramo imati na raspolaganju golmane koji u klubu brane i u formi su. Vratar nije kao igrač da može preskočiti nekoliko utakmica i da to nije toliki problem.