Moskva, Rusija, 150718.
Stadion Luznjiki.
FIFA Worl cup Russia 2018.
Nogometna utakmica finala svjetskog prvenstva Rusija 2018, Francuska - Hrvatska.
Foto: Tom Dubravec/ CROPIX
CROPIX

ANALIZA TURNIRA

MUNDIJAL U RUSIJI DEFINITIVNO JE MEĐU NAJATRAKTIVNIJIMA U POVIJESTI SP-A Evo što nam je donijelo 21. Svjetsko prvenstvo u nogometu

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 19.07.2018. u 15:00

  • Je li u Rusiji odigrano najbolje Svjetsko prvenstvo ikada? Teško je uspoređivati i povlačiti paralele s nekim prethodnim izdanjima, ali mnogi će konstataciju iz prve rečenice završiti bez upitnika. Britanski BBC je ponudio čak i četiri točke koje uvelike određuju zanimljivost pojedinog natjecanja, a sve garnirano statističkim podacima, koji doista upućuju da je Mundijal u Rusiji bio zanimljiviji od mnogih prethodnih.

    Jedan od ključnih “sastojaka” zanimljivog Svjetskog prvenstva su dramatične utakmice koje će zaokupiti pažnju gledatelja. Kasni golovi, preokreti, obrati, sve su to faktori koji uvelike utječu na zanimljivost pojedine utakmice. Za razliku od ligaških natjecanja koja su maraton, Svjetsko prvenstvo je utrka na sto metara, popravnog za krivi start praktički nema, svaka greška se kažnjava ispadanjem, a svaka dramatična pobjeda daje veliki impuls samopouzdanja.

     

    U Rusiji ih nije nedostajalo, počelo je po mnogima jednom od najboljih utakmica cijelog prvenstva, onim remijem Španjolske i Portugala (3:3) kojeg je zapečatio Cristiano Ronaldo sjajnim slobodnim udarcem u 89. minuti, a nastavilo se pobjedonosnim golovima Urugvaja protiv Egipta u 89. ili Irana protiv Maroka u 95. minuti. Tijekom ruskog Mundijala ukupno devet pobjedonosnih pogodaka postignuto je u posljednjoj minuti ili u sudačkoj nadoknadi, što je samo jedan pogodak manje nego na posljednjih pet svjetskih prvenstava ukupno.

    Drugi sastojak za uzbudljivo svjetsko prvenstvo su iznenađenja, ali, navodi BBC, ne previše njih. Naravno, iznenađenja se odnose na ispadanja velikih momčadi, neočekivani krah favorita kojih ne smije biti previše jer se onda dobije Mundijal poput onog u Japanu i Južnoj Koreji 2002. godine kada su među osam najboljih ušle reprezentacije poput SAD-a, Južne Koreje, Senegala i Turske.

     

    Ruski SP po tom pitanju ponudio je idealan tijek s braniteljem naslova Njemačkom koja je ispala tijekom grupne faze, pa eliminacijskog dijela od kojeg su se redom opraštali Argentina, Španjolska i Brazil. U tu priču se uključila i Hrvatska kao momčad na koju nitko nije ozbiljno računao, a kojoj je na kraju tako malo nedostajalo da trijumfalno okonča svoj uspon na krov svijeta. Niti na jednom od posljednih pet svjetskih prvenstava (1998-2014) u polufinalu nije bilo reprezentacija koje su imale manje osvojenih svjetskih titula nego sada (2).

    Zvijezde na odmoru

    Treća točka odnosi se na zvijezdu koja će zabljesnuti. Još uoči početka Svjetskog prvenstva davalo se kao sigurno da će ovo biti natjecanje Messija i Cristiana Ronalda, da će dva ponajbolja igrača klupskog nogometa dominirati i onim reprezentativnim. Na kraju su i Messi i Cristiano Ronaldo brzo otišli na odmor, dva ponajbolja igrača svih vremena i dalje su bez postignutog pogotka u eliminacijskim utakmicama Svjetskog prvenstva, a svjetla reflektora su pripala nekome trećem. Taj nije ni Neymar koji je imao najviše udaraca (26), drugi je po broju stvorenih prilika (23) i pretrpljenih prekršaja (26), već francuski tinejdžer Kylian Mbappe koji je nakon klupske osvojio i međunarodnu scenu. Postao je prvi tinejdžer nakon Pelea koji je u utakmici eliminacijskog dijela postigao dva pogotka, a iza čuvenog Brazilca nalazi se i kao drugi najmlađi strijelac pogotka u finalu.

     

    Posljednja obilježje zanimljivog SP-a je nešto po čemu će ga se pamtiti. Kao što se ono iz 1966. pamti po tome da je ukradeni pobjednički pehar pronašao pas imena Pickles ili 2014. po goal-line tehnologiji i sprejevima kojima suci ocrtavaju propisanu udaljenost “živog zida”, netom završeni Mundijal obilježilo je uvođenje VAR-a i nikad više golova postignutih iz prekida.

    Video tehnologija se posebno očitovala na broj dosuđenih jedanaesteraca, ukupno su 22 su realizirana, a posebno zanimljivo da do onog kontroverzno dosuđenog u korist Francuske u finalu protiv Hrvatske niti jedan nije dosuđen u utakmicama četvrtfinala i polufinala. Može se reći da je s VAR-om povezan i broj golova iz prekida, povlačenja karakteristična za ubačaje iz kuta ili slobodnog udarca kažnjavala su se najstrožom kaznom, samim time i braniči su imali manje “oružja” da zaustave suparničke pokušaje. Ukupno je čak 43 posto svih golova na SP-u postignuto nakon prekida što može biti i nova naznaka smjera kojim će nogomet ići u budućnosti.

    Nadajmo se da neće izostati ni uzbuđenja kakvih u Rusiji nije manjkalo...

    Iz drugih medija