Show me the numbers, odavno je već glavna izjava u nogometu, u kojoj god ligi pogledate, za poprilično jasno razumijevanje tko je tko i što očekivati. Iznenađenja su jako dobrodošla, ali stižu rijetko.
Dinamo je i ove sezone kategorija za sebe, Modri imaju fantastično visok proračun za hrvatske prilike zadnjih godina, više nego dvostruko veći nego prije desetak sezona.
Prisiljeni proizvoditi
S tih preko 40 milijuna eura, a ponekad gotovo 50 milijuna eura jer za 2018. je rashod bio 346 milijuna kuna, Modri bi mogli igrati u svakoj od liga Petice osim Premiershipa. Zato je za državnog prvaka Europa jedini pravi kriterij uspješnosti, a ozbiljan podbačaj kad doma ne osvoji prvenstvo, dok je god ovakav aktualni odnos snaga.
HNL je trokatnica u kojoj Dinamo ima predsjednički apartman na vrhu, a sva tri prva pratitelja, koji se nalaze jedan broj niže u liftu, zajedno nemaju godišnji budžet kao maksimirski klub. Hajdukov i Rijekin financijski pad te Osijekova stabilnost donose im zbrojeno prema predstavljenim ciframa barem milijun eura manje.
No, svima im je zajednički isti strukturni problem, to je “podrijetlo imovine“ koje proizlazi u pretežnoj mjeri od prodaje igrača. Što je za hrvatsku nogometnu vitalnost odlično utoliko jer su klubovi prisiljeni proizvoditi da bi živjeli, a i dalje se dečki koji su stasali kod nas nabolje unovčuju. Međutim, nikad ne mogu biti sigurni kako će koje godine “uroditi”...
Lokomotiva, Gorica, Slaven Belupo pa i Istra 1961 treći su rang, a Inter, koji se i ranije nalazio na međukatu, nešto iznad prizemlja, sve je bliže izlazno-ulaznim vratima, dok Varaždin, novi prvoligaš, kreće u natjecanje kao autsajder. To, naravno, ne znači nužno da će ispasti jer moglo bi se pokazati da nisu tako velike razlike u igračkoj kvaliteti u donjoj polovici tablice. Varaždin je u drugoj ligi imao između četiri i pet milijuna kuna i bit će mu izazov povećati ga za sto posto, pogotovo ne bude li potpore Grada ili Županije, za koju Zlatko Dalić ističe da zasad nije ništa izdašnija.
Šestorka s manje novca
Kad liga svim klubovima godišnje donese samo 12 milijuna kuna od TV prava, a od marketinga tek toliko da plate dvije honorarne čistačice, jedino Europa, osim prodaje igrače, nešto ozbiljnije daje, a u njoj treba doći do skupine za jači inkaso. Što Dinamo radi u pravilu, ostali tek ponekad i to iznimno.
Nije čudno da je čak šest od deset klubova najavilo pad budžeta u komparaciji s proteklom sezonom. Rast predviđaju jedino Gorica, no tko zna hoće li se to vidjeti na rezultatima, i silom prilika Varaždin. Budući da je Prva HNL drugi najveći brand HR-nogometa nakon reprezentacije, klubovi bi itekako morali više poraditi na svojem i njezinom imidžu.
DINAMO, 300 MILIJUNA KUNA
Dinamo će ove sezone imati sličan proračun kao i prošle, što će biti sasvim dovoljno za još jednu sezonu bez stresa, a u Maksimiru vjeruju dovoljno i za nove domaće trofeje i europske uspjehe.
HAJDUK, 110 MILIJUNA KUNA
Hajduk će imati 30 milijuna kuna manji proračun nego prošle sezone jer je došlo do kresanja troškova te rješavanja nekih igrača, no budžet bi trebao biti dovoljan za pokušaj ostvarivanja svih klupskih ciljeva.
OSIJEK, 100 MILIJUNA KUNA
Osijek je financijski stabilan. I tekuću će godinu biti. Planirano je da bude u okvirima prošlogodišnjeg, odnosno oko 12.000.000 €
No, Osijek je samo za dovođenje Mancea platio 1,3 milijuna eura. Dakle, ulaganja rastu...
RIJEKA, 90 MILIJUNA KUNA
Budžet je trenutačno nešto manji u odnosu na lanjski (oko 14 milijuna eura), no isti ovisi o izlaznim transferima, stoga je moguće povećanje. U okviru HNL-a je dostatan za sezonu bez stresa, no riječki su konkurenti Osijek i Hajduk, a ne ekipe s dna poretka.
LOKOMOTIVA, 37 MILIJUNA KUNA
Proračun je nešto manji nego lani, ali trebao bi biti dostatan za posve mirnu sezonu, bez stresa i financijskih problema. Treneri i igrači trebali bi na vrijeme, kao i dosad, dobivati svoje plaće i premije. Proračun će iznositi nešto ispod četrdesetak mil. kuna.
SLAVEN BELUPO, 22 MILIJUNA KUNA
Slaven objavljuje podatke o proračunu za kalendarsku godinu šest mjeseci nakon njena isteka. U 2018. je proračun iznosio 25,5 milijuna kuna. U ovoj je zasad nešto manji prihod od prodaje igrača, no i ovaj iznos je dovoljan za mirnu sezonu.
ISTRA 1961, 22 MILIJUNA KUNA
Prošle godine je proračun iznosio 26 milijuna kuna (oko 3,5 mil eura), i to bez iznosa za podmirenje dugova. Ove sezone je planirano 22 milijuna kuna (3 mil eura). Bitno je kazati da neki posuđeni igrači Alavesa nisu u tom proračunu.
GORICA, 20 MILIJUNA KUNA
Gorica kani povećati, bude li moguće i poduplati proračun, ali za to će trebati jedan transfer u okviru zarade od dva do tri milijuna eura. To je realno za očekivati, tako da financijskih problema ne bi smjelo biti u novoj sezoni, ma koliko će troškovi stalno rasti.
INTER, 14 MILIJUNA KUNA
Još uvijek nije poznato s kakvim će proračunom Inter ploviti kroz sezonu, ali bez turske grupacije on sigurno neće biti dostatan za sezonu bez stresa. Naprotiv... Kad su brojke u pitanju, u Zaprešiću su tradicionalno zakopčani do grla.
VARAŽDIN, 10 MILIJUNA KUNA
Kod Varaždinaca je teško uspoređivati lanjski budžet s novom sezonom zbog prelaska u najviši razred. Sigurno je da će doći do porasta, ali i takav sigurno će biti među najskromnijima u Prvoj HNL. Okvirna je projekcija od 10 milijuna kuna.