U trenutku velike neizvjesnosti oko toga kako će se pandemija odraziti na ekonomiju u idućim mjesecima, ni očekivanja za 2021. godinu nisu baš ohrabrujuća, analitičari mahom očekuju rast BDP-a od četiri do pet posto. Razina iz prošle godine mogla bi se doseći tek 2022. godine, a možda će trebati i dulje. Nesklonost vlasti reformama dodatno pojačava dojam kako je teško očekivati ubrzanje rasta i povećanje zaposlenosti. Gledajući malo dulju perspektivu, međutim, pojedini ulagači skloni su se kladiti na nešto vedriju budućnost, prepoznajući Hrvatsku kao jednu od zemalja koja će u razdoblju nakon pandemije biti jedna od najbrži rastućih zemalja u EU.
Tim Umberger, potpredsjednik za ulaganja u istočnu Europu u East Capitalu, smatra da će pobjednici u postcovid eri biti zemlje u balkanskoj regiji. Kako glavni argument za to navodi činjenicu da će u idućih sedam godina europski proračun i Fond za oporavak zemljama regije omogućiti jedan od najvećih stimulativnih paketa na globalnoj razini, od 17 do 35 posto BDP-a, a trebale bi profitirati i od postkriznog trenda oporavka.
Pritom će najviše profitirati Bugarska i Hrvatska, raspoloživim sredstvima procijenjenim na oko 35 posto njihova BDP-a u 2019. godini, podrška Grčkoj iznosit će 27 posto, Rumunjskoj 26 posto, a Sloveniji 17 posto. "To znači dodatnih 2,5 do pet posto BDP-a godišnje.
Novac će biti uložen u različite infrastrukturne projekte, s fokusom na zelenu transformaciju i poboljšanje strukturne efikasnosti, što će imati i značajne multiplikativne učinke na ekonomski rast. Za Grčku se, primjerice, procjenjuje da bi potencijalna stopa rasta u srednjem roku mogla porasti za dva do 2,5 postotnih poena. "Vjerujemo da bi većina zemalja u regiji mogla rasti po stopi od pet posto, a takvo okruženje moglo bi biti poticajno za lokalni biznis i njihove zarade", piše Umberger, preporučujući investitorima da bi ulaganje na ta tržišta mogla biti unosna. Kao pozitivni faktor navodi i vrijeme s obzirom na to da će oko 70 posto novca iz Fonda za oporavak biti distribuirano do 2023. godine, a u potpunosti do 2026.
Na temelju razgovora s nositeljima politike u Sloveniji i Grčkoj, zaključuje kako vlade tih zemalja "neće gubiti vrijeme u pripremi projekata kako bi mogle povući većinu raspoloživih sredstava". Za nadati se da vrijeme neće gubiti ni hrvatske vlasti.