Mnogi profesionalni nogometaši tijekom svoje karijere ne razmišljaju previše o tome što će nakon što objese kopačke o klin. Oni koji zarade više novca, ulažu ga ili otvaraju svoj biznis. Neki osjete trenerski poziv, dok se drugi, zbog dobrih poznanstava, odluče na menadžerski posao s igračima.
No malo je onih koji uz profesionalno igranje studiraju. Uz svakodnevne treninge, česte utakmice i putovanja, ali i seljenje u druge gradove i države, nogometašima je prilično teško istovremeno na fakultetima polagati ispite i školovati se za određenu struku. Međutim, načini postoje.
Jedan od primjera aktivnog nogometaša koji istodobno studira, polaže trenersku licencu, ali i volontira u drugom klubu je Goran Ljubojević, napadač ambicioznog trećeligaša Vinogradara i bivši centarfor Osijeka, Dinama, Zagreba, ali i klubova iz Švicarske, Belgije, Švedske, Rumunjske, Irana, Indonezije i Singapura.
Online studij
- Studiram na fakultetu za sportski menadžment u Danskoj. Radi se o online studiju i sve ispite polažemo preko Skypea. Na fakultetu pišemo i različite projekte. Predavanja se snimaju i uploadaju na stranicu svakog ponedjeljka. Vremenski mi nije problem studirati upravo zato što ne moram biti na predavanjima, nego ih poslušam kada nađem vremena. Sa studijem sam počeo dok sam još igrao u Singapuru i Indoneziji. Sjećam se da sam jednom prilikom polagao ispit u zračnoj luci. Fakultet nije lagan. Puno se traži, ali je dobro jer si mogu sam prilagoditi sportske i fakultetske obveze.
U sklopu studija sportskog menadžmenta polaznici moraju odraditi i praksu u sportskom klubu. Ljubojević je izabrao Futsal Dinamo, uspješan futsalski klub koji u velikom broju prate Bad Blue Boysi.
Praksa u klubu
- U sklopu semestra na fakultetu moram odraditi praksu u jednom klubu i napisati projekt o tome. Futsal Dinamo odlična je platforma za učenje jer funkcionira prema drukčijem modelu od uobičajenog. Članovi kluba na demokratskim izborima biraju predsjednika po uzoru na Barcelonu, a poslovanje im je transparentno. Također, Futsal Dinamo klub je koji dosta ulaže u zajednicu. Već su primijenili neke moje ideje o prodaji godišnjih ulaznica, od čijih će prihoda uređivati zagrebačke škole.
Osim u Hrvatskoj, Ljubojević je u karijeri igrao za klubove iz zapadne Europe (Genk, AIK i St. Gallen), ali i za klubove Bliskog (Naft Teheran) i Dalekog istoka (Balestier Khalsa, Singapur i Sriwijaya, Indonezija).
- Što se tiče poslovanja klubova, radi se o različitim svjetovima. U zapadnoj Europi sve je vrhunski posloženo, sve je po špagi. U ugovorima je sve do zadnjeg detalja navedeno. Menadžment je vrlo profesionalan. Što se tiče jugoistočne Azije, mogu reći da je Hrvatska po pitanju profesionalnosti tri do četiri koplja ispred. Veliki klubovi tamo imaju novca, ali nemaju znanja. Ni o nogometu ni o vođenju klubova. Zanimljivo, Singapur i Indonezija potpuno su drukčiji kada je u pitanju razumijevanja nogometa. U Singapuru, koji je bogata država, nogomet je potpuno marginaliziran. Plaće su jako male, a na utakmicama nema navijača, iako ih je, pričali su mi, u ‘90-ima bilo jako puno. S druge strane, Indonezija je jako siromašna zemlja, ali nogometaši tamo imaju povlašten status. Svi su jako siromašni, ali se nogometaši tretiraju kao kraljevi. I stadioni su im krcati.
Ljubojević je jedan od rijetkih nogometaša koji za vrijeme aktivnog igranja razmišlja o budućnosti nakon igračke karijere.
- Čitao sam nedavno da oko 60 posto bivših NBA igrača u roku od pet godina nakon karijere bankrotira, kao i gotovo 80 posto igrača američkog nogometa. S nogometom je slična situacija. Postoji ogroman broj igrača koji ne uspiju riješiti egzistenciju za vrijeme aktivnog igranja. Ako ne steknu neka znanja i ne razmišljaju o budućoj karijeri, nađu se u teškim situacijama.
Zanimalo nas je u kojoj se ulozi Ljubojević vidi nakon karijere?
- Iako polažem i B licencu za trenere i imam tri ispita do kraja, želim se baviti sportskim menadžmentom. Ne bih volio biti trener jer to znači stalno seljenje, glava ti je stalno na panju, a ja se cijeli život selim i toga mi je dosta. Zato bih želio raditi ovo što studiram. Biti operativac u nekom klubu, raditi iza kulisa. Nadam se da ću do travnja sljedeće godine riješiti sve ispite na faksu.
Oprez za mlade
Upitali smo Gorana koje bi savjete udijelio mladim nogometašima? Naime, Marcelo Brozović nedavno je izbačen iz momčadi zbog objave na svojem privatnom profilu na Instagramu, a poznato je koliko su mladi nogometaši aktivni na društvenim mrežama.
- Mladim bih nogometašima savjetovao da budu otvoreni i komunikativni prema medijima, ali i da jako paze što govore. Dovoljno je da se promijeni jedna riječ i cijeli koncept mijenja smisao, a pojedini mediji žive od skandala. Što se društvenih mreža tiče, kada sam ja bio u fokusu medija, društvene mreže nisu uopće postojale. No, posljednjih 4-5 godina one su jako popularne i nogometaši trebaju biti oprezni. Tu ne možeš reći “novinar je to preformulirao”. To su tvoje riječi. Ja jako pazim što pišem na društvenim profilima.