Partizan je osvojio ABA ligu, MVP regionalne lige McKinley Wright je nezgodno doskočio već na otvaranju četvrte utakmice, pa je Budućnost morala odigrati bez njega i tu nije imala šanse. Željko Obradović se tako dokopao druge ABA lige na klupi Partizana, a Partizan je iznjedrio i MVP-ija finala, bio je to Tyrique Jones.
Time je zaključena ova sezona ABA lige, u kojoj prvi puta nakon 2014. godine u finalu nije zaigrala Crvena zvezda, koja je ostala na ukupnih sedam trofeja, dok ih Partizan sada ima osam. Usput, ABA liga je već donijela odluku o povećanju broja sudionika, ali i promjeni sustava natjecanja. No, službene objave o nečemu što se već dogovorilo za sljedeću sezone i dalje nema.
ABA liga, zapravo, čeka pozicioniranje hrvatskih klubova oko ponude HKS-a koji bi financijski pomogao igranje europskih kupova naših najboljih klubova. ABA liga se teško može zamisliti bez bez tri najzvučnija hrvatska kluba. Teško se može zamisliti i bez nositelja TV prava za Hrvatsku i Sloveniju, a to više neće biti Telekom Srbija, vlasnik AreneSport, jer je ta kuća svoje akcije za dio bivših prostora, a sada članova EU, ugasila. Usput je Telekom Srbija potpisala novi ugovor s ABA ligom o TV pravima, prema kojemu ona prodaje distribuciju slike nekome drugom za područje Hrvatske i Slovenije. I tu se kao partner pojavio SportKlub, ali taj bi se posao trebao platiti oko milijun i pol eura, a isti nema smisla ako najbolji hrvatski klubovi neće igrati ABA ligu. I sada sve stoji.
ABA liga će, naravno, na svaki mogući način olabaviti stav prema Ciboni, koja bi da zaigra ABA ligu trebala platiti pozivnicu. Cibona isprva nije pristala igrati kvalifikacije, onda je tu direktor kluba Tomislav Šerić popustio, a vrijeme će pokazati je li to učinio samo iz razloga jer mu je iz ABA lige poručeno "da ne talasa", već da i u slučaju kad bi Cibona ispala, šo se u konačnici i dogodilo, pronaša model po kojemu bi ona igrala i sljedeću sezonu, ali pri tome ne bi trebala platiti pozivnicu. Ili će istu platiti kroz rate, ili će joj se taj iznos odbiti od potencijalnog dijela kolača koji stiže od TV prava. Ili što već.
Ali, prema više signala koje dolaze iz regionalne košarke, Cibona i njezino igranje ABA lige za regionalnu ideju je od iznimnog značenja.
Inače, scenarij na koji računaju u ABA ligi jest sljedeći; igralo bi ABA ligu dvadeset klubova podijeljenih u dvije konferencije. U njoj bi bilo 16 klubova od lani (dakle i Cibona i Mornar, koji su ispali), dva kluba koji su izborila ABA ligu (Bosna i Ilirija) te dva kluba koja stižu u ABA ligu i svaki bi trebao platiti pozivnicu pola milijuna eura (Cluj i Beč).
U isto vrijeme na pomolu je novo zaoštravanje sukoba između FIBA-e, sada pojačane NBA ligom - koja planira u Europi napraviti novu NBA diviziju, možda već od jeseni 2026 - te Eurolige. Sve je tu više novih informacija, pa su se počeli širiti i uvjeti za participaciju u NBA Europe. Liga bi imala startno 16 članova.
Prvi uvjet je poštivanje FIBA prozora za kvalifikacije i to je nulti uvjet u bilo kakvim pregovorima s Euroligom. Ako se ne poštuje taj uvjet, pregovara s Euroligom nema. Na ovaj uvjet vratit ćemo se kasnije.
Ostali su uvjeti su da će NBA Europe poštovati sportske kriterije, pa ta Liga, za razliku od Eurolige, neće biti zatvorena. Uvjet je i da potencijalni sudionici NBA Europe budu klubovi iz velikih europskih prijestolnica, uključujući neke nogometne klubove, jer je ideja da se generira prihod koji do sada nije viđen u Europi.
Naravno, tu je i uvjet da se mora napraviti sve kako bi se pojačale nacionalne lige, iz kojih će se najbolji moći dokopati NBA Europe, ali i tu raditi na prohodnijem kalendaru, što opet nije bilo moguće s Euroligom, koja je posljednjih sezona samo povećala broj utakmica, bilo s play-inom, bilo s proširenjem Eurolige, od sljedeće sezone na dvadeset klubova.
Posljednji uvjet je da će NBA i FIBA formirati ligu u kojoj mora postojati sustav nadzor nad plaćama igrača. Mora tu postojati financijski fair-play, a to je jedna od stavki, koju zbog različitih poreznih uređenja Euroliga nije mogla do sada provesti. Uvrštenjem momčadi poput Dubaija s petogodišnjom licencom za igranje Eurolige, čini se, još smo dalje od neke ravnopravnosti u cijenama...
Vratimo se sada na prvi uvjet, a to je poštivanje FIBA prozora za kvalifikacije. Vlasnici Eurolige su se odlučili da se ona širi na dvadeset klubova, a to bi značilo da će umjesto dosadašnjih šest tjedana u kojima su se igrale dvije utakmice tjedno, od jeseni to biti deset tjedana s dvije utakmice tjedno. I da se igrači neće puštati na reprezentativne kvalifikacije. Izgovor je taj da se niti NBA ne prekida kad se igraju kvalifikacije, pa to neće raditi niti Euroliga.
Taj stav samo će otvoriti novi kaos u odnosima u europskoj košarci. Kaos koji se već događa s plaćanjem NCAA lige darovitim (i ne samo darovitim) klincima za školovanje, pa je Euroliga, ali i europska košarka sve više košarka isluženih kadrova, a ne budućih zvijezda.
Koliko se god o tome trudili ne govoriti javno, čini se da je između FIBA-e i Eurolige nova etapa rata u kojoj će najviše stradati upravo košarka.
Recimo, Euroliga sve više postaje svjesna da ne može zadržati Eurokup kao ozbiljno natjecanje, jer se sve više momčadi prijavljuje za Ligu prvaka, koju kontrolira FIBA. Alba je čak iz Eurolige otišla put Lige prvaka, niti jedan klub koji je ove sezone bio u španjolskom doigravanju za prvaka, neće igrati Eurokup sljedeće sezone. Eurokup će se pretvoriti, već od jeseni, iz drugog u treće europsko klupsko natjecanje. A Liga prvaka, s pogurancem NBA lige, mogla bi već od jeseni 2026. godine postati najbolje natjecanje izvan NBA lige.
Kako će se u svemu tome postaviti hrvatski klubovi, vidjet ćemo ubrzo. Jedno je sigurno, sada se skicira budućnost europske košarke. Pogoditi stranu pobjednika će se za košarkaški ekosustav, malen poput našeg, biti od iznimne važnosti.
Komentari (0)