Treba li Cibona Gradu Zagrebu plaćati po tržišnim cijenama urede, svlačionicu ili ambulantu koje koristi otkako je uselila u kompleks na križanju Savske i Tratinske ulice, prije točno 35 godina? Taj kompleks je s računa kluba tada financiran, doduše uz obilatu pomoć ondašnje politike, ali i samih građana koji su se u velikom broju odazivali na kupnju čuvenih ‘ciglica’ i time sanjali kako će Cibona, tada sa svježa dva trofeja za naslov prvaka Europe u vitrinama, biti zauvijek moćna.

Vrijeme će pokazati kako Cibona u svojoj povijesti nije bila toliko velika kao baš tada. Ovo danas, ili posljednjih godina više je nalik amaterizmu na šljaki igrališta na Tuškancu, gdje se počela kreirati legenda ovoga kluba, nego na neku ozbiljnu profesionalnu priču 21. stoljeća.

Pod Tornjem svi čekaju kraj lipnja do kada bi zvučno najavljen investitor trebao platiti kompletni Cibonin dug, istresti pet milijuna eura, a pri tome, tako je rečeno iz kluba, osigurati i proračun od dva do tri milijuna eura za sljedećih nekoliko sezona.

Otkuda dolazi ta lova? Tko je potencijalni investitor? Postoji li pod Tornjem plan B? Na ta pitanja, osim na potonje nećete dobiti praktički ništa. Samo će vam ispod glasa šapnuti kako je plan B - stečaj.

Ima i skeptika koji priču oko investitora, navodno o jednom inozemnom financijskom fondu, tretiraju ‘lovačkom’. Poput one “ s frendom i šleperom Marlbora”...

Ono što sam uspio doznati zvuči ovako; taj investicijski fond iskoristio bi Cibonu kao svoj marketinški izlog. Nije im problem utući milijune eura u klub, govori se i do deset milijuna i na taj način dokazati kako se i ozbiljnim klijentima jamči da je njihov novac, od čega svaki fond živi, u pravim rukama. Jer, ukoliko je taj fond u stanju spasiti dugogodišnjeg gubitaša, što je tek u stanju napraviti sa živom, zdravom lovom, tako nekako...

I nije samo Cibona u toj priči, jer se priča o potencijalnim investitorima pojavila i u Splitu. Tamo su, isplivalo je, već na razgovorima u gradu - koji je vlasnik (kao što je to tako i u Ciboni i u Zadru) - bili neki izraelsko-američki investitori koji bi uložili u klub puste milijune. Ali i pristali bi, tako je to netko objasnio iz gradskih struktura, “vratiti nazad gradu klub za jednu kunu”, ukoliko se stvari neće odvijati na način kako se zamislilo.

Zgodna priča, koja će, s obzirom na aktualnu političku situaciju u Splitu i obezglavljen Grad, malo pričekati. Druge su sada teme na meniju.

Klubovi u čekaonici

U Zadru je, pak, totalna ludnica. Ne može se sastaviti Nadzorni odbor, pa se niti ne mogu donositi odluke, jer dva člana koja nisu iz HDZ-a, a koji je dosad kontrolirao klub, a po kazivanju Enija Meštrovića i Ante Rubuše, ta dva vijećnika, radi to i dalje, imaju tu svoje ideje. Na meti je direktor Željko Žilavec i traži se njegova ostavka. Kad smo uoči lanjskih lokalnih izbora pomislili kako će najmanje problema imati Zadar, jer bilo koja politička opcija da preuzme Zadar, s klubom se neće zezati, grdno smo se prevarili. Jer, Zadar je nakon izbora morao u koalicije, a s njima su akcije kluba dramatično pale...

I naši klubovi su trenutačno u čekaonici boljih vremena. I dalje vezani na lokalne politike koje se, eto tako ispada, lošije od tih klubova o kojima bi trebali barem titularom skrbiti. I kad im se treba otvoriti prostor za slobodno tržište, jer ono u konačnici znači i manje izdvajanja samih gradova za klubova, čini se da to ne ide baš glatko. Na kraju dana se čovjek zapita, žele li gradovi uopće pustiti klubove na slobodno tržište? Jer, kad bi se to zbilo svi ti bezimeni političari postali bi doista nevažni. Doduše, gradovi bi uštedjeli neki novac koji plasiraju prema tim klubovima, ali koga briga za lovu kad je ničija, čitaj naša...

Ili, možemo samo korak dalje. Prema Sloveniji. Tamo je Cedevita Olimpija naplatila na samo dvije domaće utakmice posljednjih dana (Partizan, Valencia) 75.000 eura od ulaznica (prosječna cijena bila je deset eura). Kad bi se zaigrala Euroliga, u Ljubljani se nadaju zarađivati milijun eura od ulaznica, a Zvezda je bila prije korone bila na 1,4 milijuna eura zarade od ulaznica.

Toliki je bio godišnji proračun Cibone, Zadra i Splita kombinirano...