Barca je preživjela i optužbe za doping i porezne prevare, hoće li ih dokrajčiti Fifa?

Barcelona je zadnji put u rezultatskoj krizi bila početkom “nultih” ovog stoljeća, kad je od 1999. do 2005. apstinirala od naslova u Španjolskoj i Europi, no trofejnu dominaciju katalonskih nogometaša koji su u međuvremenu osvojili šest od osam španjolskih prvenstava i tri Uefine Lige prvaka mutili su samo izvanterenski pogrešni koraci.

Iz nemirnog mora optužbi za dopingiranje i porezne prijevare Barça se izvukla, no u najnovijoj, Fifinoj, za trgovinu djecom, opasno se ljulja...

Na terenu su Barcelonu u zadnjih osam godina zaustavljali samo Fabio Capello 2007. i José Mourinho 2012., Carlo Ancelotti i Diego Simeone još mogu aktualne sezone. Kad je Frank Rijkaard stao, ustoličen je Guardiola, koji je preživio poraz od Mourinha, no njegov nasljednik i dotadašnji pomoćnik Tito Vilanova jedva je izdržao jednu sezonu jer je obolio od raka žlijezde slinavke, koja ga nije omela u osvajanju Primere, ali jest u Ligi prvaka.

Messijeve makinacije

Upravo prošlog lipnja, kad je dogovoren Vilanovin otpust i skorašnje dovođenje Gerarda Martina iz Argentine, iz Rosarija, odakle je i najbolji Barcelonin igrač Lionel Messi, odjeknula je afera s Messijevom utajom poreza, 4,1 milijuna eura, preko tzv. off-shore tvrtki od 2007. do 2009. godine. Većinu odgovornosti preuzeo je njegov otac Jorge. No, nagodbom je dogovoreno da Messijevi u zamjenu za odustajanje od suđenja i daljnje blamaže u španjolsku državnu blagajnu moraju uplatiti 15 milijuna eura plus 10 milijuna eura zaostataka poreza za 2010. i 2011. godinu. Imali su sreću da Španjolci nisu tako rigorozni kao primjerice Nijemci (slučaj Hoeness) pa njihovo zakonodavstvo ne inzistira na zatvoru ako je klijent imućan, čak ni kao primjer drugima...

Godinu prije, pak, točnije u ožujku 2011., radiopostaja Cadena COPE objavila je priču kako je tajna izdržljivosti tadašnjih Guardiolinih nogometaša čiji najbolji pojedinci, Messi, Xavi i Iniesta, nisu nikad ozlijeđeni iako imaju punu minutažu, u korištenju nedopuštenih stimulativnih sredstava. Kako je još 2006. ugledni francuski Le Monde objavio da su nogometaši Barcelone i Real Madrida koristili usluge ozloglašenog doktora Eufemiana Fuentesa, optuženog za krvni doping najpoznatijih biciklista, mnogi su povjerovali da se iza tog dima krije i vatra.

No, Barça se izvukla, Le Monde je morao platiti Barceloni 15.000 eura odštete (Realu čak 300.000), a Cadena COPE priznala je da je pogriješila i “nedovoljno provjerila navode svojeg izvora” te je katalonskom klubu nagodbom isplatila 200.000 eura i javno se ispričala.

- Da smo ustrajali na sudskom procesu, to bi bilo samo zbog novca, a naša čast nema cijenu. Odštetu koju smo prihvatili dat ćemo u dobrotvorne svrhe - bio je izjavio Toni Freixa, glasnogovornik Barcelone koja je prvotno tražila 6,19 milijuna eura odštete.

Utaje poreza

I dok je Barceloninu dominaciju na nogometnom terenu dovođenjem njezina najtrofejnijeg trenera Pepa Guardiole odlučio naslijediti Bayern, koji tek treba dokazati da je “nadograđena verzija Barçe bolja od originala”, za što će ponajbolji test biti moguća obrana naslova pobjednika Lige prvaka, osvojenog lani pod Juppom Heynckesom, politika Katalonaca da talente iz svoje škole, La Masije, dopunski selektiraju najvećim svjetskim zvijezdama uzdrmao je “slučaj Neymar” zbog kojeg je morao dati ostavku predsjednik kluba Sandro Rossel. Opet se radilo o makinacijama za izbjegavanje poreza prilikom transfera najveće nade brazilskog nogometa nakon (pravog) Ronalda, čiji je prošloljetni prelazak iz Santosa na Camp Nou iznosio, po Transfermarktu, 57,1 milijun eura. No, ispostavilo se da je zapravo plaćeno 90 milijuna eura, a s Neymarovom plaćom više od 130 milijuna.

Zbog tih “iznenadnih” dodatnih izdataka, kao i nedavnom posljedičnom povećanju plaće Messiju, “jer ne može mladi novak biti plaćen više od najboljeg igrača i simbola kluba” Barcelona je već bila u problemu za predstojeće prijelazne rokove, poglavito jer joj je nužan novi vratar (Ter Stegen umjesto odlazećeg i u međuvremenu teško ozlijeđenog Valdesa) i najmanje jedan stoper (Hummels umjesto Puyola koji se oprašta), da bi kao malj iliti “crna ruka”, kako su je nazvali katalonski mediji bliski klubu, došla Fifina “zabrana transfera u sljedeća dva prijelazna roka” zbog “nepravilnosti prigodom dovođenja mladih igrača”. Dakako, zadnji slučaj također će na sud, prvotni cilj Rosselova nasljednika, Josepa Marije Bartolomeua jest odgoda odluke, da se nekako obnovi momčad za sljedeću sezonu, no Barçin čelnik, koji se već čuo s Fifinim predsjednikom Blatterom i dogovorio sastanak u Zürichu, za medije daje izjave o “napadu na samu bit kluba, njegovu školu, La Masiju, koja već 35 godina dovodi najbolje mladiće svijeta”, što, dakako, nije sasvim točno, jer dovođenje mlađih od 16 godina raširilo se u 21. stoljeću zahvaljujući, među inim, i liberalnijoj politici transfera, Bosmanovu presedanu, itd.

Najpogubniji udarac

Ovaj zadnji udar doima se najpogubnijim za klupske ambicije u borbi za vrh, no Barcelona nikako nije usamljena u toj politici, jer “primjer La Masije”, ne skrivajući, slijede i “nouveau riche” Chelsea, Manchester City, PSG, pod istragom je i Barçin najveći rival Real Madrid, također i Atlético...