EVO ZAŠTO JE MAKSIMIRSKI TRAVNJAK SLIČIO ORANICI IAKO IMA GRIJANJE 'Ma i da je asfalt, potrošio bi se nakon svega'

Kiša, susnježica, niske temperature, tri treninga u 24 sata, sve je to opteretilo travnjak maksimirskog stadiona, koji je unatoč tome bio…

- Prihvatljiv za igru, iako je jasno da nije mogao biti savršen - kazao nam je Miljenko Sakoman, koji se poput oca o svojem djetetu brine o terenu.

Grijanje radi 20 dana

On i njegovih “12 veličanstvenih“ u noći s petka na subotu nisu “krstili vino“, pili u pubovima niti plesali u noćnim klubovima, radili su do pet ujutro, pa od sedam krenuli ponovno sve do početka utakmice. Već više od 20 dana uključeno je grijanje ispod travnjaka, uvijek kad temperatura bude niža od 10 Celzijevih stupnjeva i to je golema pomoć. Ne usudimo se ni pomisliti kako bi inače izgledao.

- Nakon treninga Islanda obavljena je prva, nakon treninga Hrvatske druga mehanička sanacija na kojoj je radilo 12 ljudi. Svaki ožiljak od kopački je uređen. Potom se sa specijalnim kosilicama malih težina išlo na usisavanje oštećene trave i šišanje, to je bilo gotovo oko jedan ujutro. Zatim se sa strojem vertidren išlo pospješiti kvalitetu igrališta. To su tanki klinovi koji ulaze 15 centimetara u travnjak i naprave 600 rupa na kvadratnom metru. Ta radnja je zgotovljena u pet ujutro. U sedam smo krenuli ponovno s mehaničkim čišćenjem od ostataka obavljenog s vertidrenom.

Morali su zatim dati igralištu i malo odmora…

- Do tri sata prije utakmice, da bismo počeli s obilježavanjem. Usto smo dodatnu sanaciju napravili u vratarskim prostorima. Nastojali smo optimizirati stanje iako ovo nije normalno vrijeme za igranje nogometa.

Trošio bi se i asfalt

S toliko oborina, tri treninga, dva hrvatske reprezentacije i jedan islandske, jasno da je posao bio zahtjevan.

- Ulazna temperatura grijanja je 32 stupnja, izlazna 27. To je temperatura glikola koji grije teren, a sama površinska temperatura igrališta je 15 stupnjeva.

Bio je mekan, ali nije voda stajala na njemu. U Hrvatskoj je Rijeka napravila hibridni travnjak, kombinaciju prirodne i umjetne trave, je li to kvalitetnije?

- To je nova tehnologija, koja se pojavila u zadnje tri godine. Bolja je i skuplja. Isto tako ima i rok trajanja. Nama u Zagrebu ne bi bio dovoljan samo hibridni travnjak nego i grijanje jer Rijeka nema snijega ni česte temperature minus 15. Hibridni travnjak nema funkciju ako je na njemu snijeg. Iako, najveći problem Maksimira je veliki broj utakmica. Imamo i Dinamo, i Lokomotivu u Europi, te reprezentaciju. I da je asfalt, potrošio bi se.

No, nakon susreta se nastavilo raditi.

- Već u nedjelju je trening Dinama, to je proces koji ne staje. Ekipa koja radi na travnjaku je čudo, ništa im nije problem. I to ne samo ovih 12 nego i ljudi u kotlovnici i spremačice - konstatirao je Sakoman, direktor stadiona.