Dinamo je u 2024. godini kupio četiri krilna napadača (Hoxha, Cordoba, Pjaca, Mbuku), platio za njih po Transfermarktu odštete u visini 4,6 milijuna eura, dao im dobre ugovore, da bi ih pretvorio u “odred za SHNL” unutar kojeg se tuku za “koricu šanse” koja ne može biti za svakoga koliko bi želio.
Otkako je stigao Nenad Bjelica, u dvije utakmice Lige prvaka s Monacom i RB Salzburgom, nitko od navedene četvorice nije odigrao ni minutu, kao niti peti starosjeditelj Dario Špikić, zato što se odlučio za formaciju u kojoj nema klasičnih krila. Jednostavno, ostali su izvan sheme. Pjesnički bi se reklo - Bjelica je svojim krilima potkresao krila. Protiv Red Bulla je dokazao da ekipa može letjeti i bez njih, a potom je s Osijekom bila druga slika. Bjelica će reći da odlično treniraju, da bi netko mogao u Europi ući kao alternativa u špicu ili na mjesto bočnog igrača, no perspektiva da će se naigrati u Ligi prvaka danas im izgleda poput neba pred oluju. Mrak u podne....
To nije promijenila ni činjenica da je s Osijekom bila europska formacija 3-5-2 i u domaćem prvenstvu, gdje je inače Bjelica igrao 4-2-3-1 ili 4-1-4-1, a oni su ipak dobili svojevrsnu šansu. Pjaca je djelovao kao drugi napadač i zabio dva gola, a Hoxha i Špikić okušali su se na mjestu koje se popularno zove wing-back. To su te alternativne, B pozicije, na kojima mogu igrati, pitanje je koliko uspješno i jesu li opcije da to repriziraju u LP jer tamo je trener forsirao drugačije profile igrača u špici i na boku. Najbolje je prošao Pjaca jer dojam je da mu uopće uloga jednog od dvojice navalnih igrača nije strana. Iako nije za nju doveden.
Dinamo je specifičan klub po tome što ima dva stalna sustava igre, ovisno o kojem se natjecanju radi. Ofenzivan i napadački orijentiran s četvoricom u obrani i pravim krilima za domaću ligu te oprezniji i usredotočen na tranziciju u Ligi prvaka, koja se u brojkama nekad prikazuje kao 3-4-2-1, a nekad kao 5-2-2-1 ili 5-3-1-1, u kojem nema tih njihovih pravih pozicija. Nenad Bjelica je s Osijekom odlučio i u SHNL-u igrati s trojicom stopera, moguće s idejom da upravo u tom sustavu Modri pronađu svoju stalnu i prepoznatljivu igru koji bi gurali na oba fronta. Premda su ofenzivno bili opasniji nego u mnogim utakmicama u kojima su imali prava krila, defenziva je bila kaotična i sad je pitanje je li ga to pokolebalo pa će se u Šibeniku vratiti rasporedu s četvoricom u obrani. Ili ipak nije? Razlika za stopere je što u Europi stoje u niskom bloku, u svojem kaznenom prostoru, a ispred njih je odmah vezni red, dok su s Osijekom bili visoko, na centru, te se nisu snalazili. Demonstrirali su nedostatak brzine i čitanja igre, a nije im pomogao niti ostatak momčadi.
Isplaćene ogromne odštete
Sergej Jakirović je u SHNL-u u pravilu igrao 4-2-3-1, a u Europi je ove sezone započeo samo prvi susret s Qarabagom s četvoricom u obrani, da bi tijekom dvoboja prešao na trojicu stopera, kako je bilo i Bakuu te u Münchenu s Bayernom. Dobro je pitanje za koji su sustav uopće dovođeni igrači tijekom ljeta u Maksimir? Je li postojala svijest da će krila igrati samo SHNL, a u Europi eventualno uskakati na neprirodne im pozicije ili se računalo da će Dinamo i u Europi igrati 4-2-3-1, a potom se počelo događati drugačije?
Još u zimskom prijelaznom roku kupljen je Arbër Hoxha iz Slavena Belupa za milijun eura. Uoči sezone vraćen je Marko Pjaca iz Rijeke, čija je odšteta bila 1,5 milijuna eura, ali prema medijskim napisima on se odrekao pola tog iznosa koji bi njemu pripao. Iz Deportivo Calija angažiran je Kolumbijac Juan Cordoba za 2,1 milijun eura, a stigao je i Nathanaël Mbuku iz Augsburga. Od ranije u klubu je Dario Špikić, a u Puli je trener na lijevo krilo stavio Luku Stojkovića, koji je to dosta igrao u Lokomotivi, iako je rođena “desetka”. Kako nam je jednom kazao Silvijo Čabraja, koji ga je trenirao u klubu s Kajzerice, “Stojković može igrati na oba boka, ali on je kreativac kojeg aut-crta sputava”. U konkurenciji je još jedan zapravo veznjak - Lukas Kačavenda. Što god se događalo u domaćem prvenstvu, za Ligu prvaka Dinamova su krila u nezavidnoj poziciji.
Neočekivana teza pojavila se u eteru nakon poraza od Bijelo-plavih da Dinamo nema dovoljno širok roster kako bi paralelno igrao i Ligu prvaka i SHNL. I to nakon što su i trener i sportski direktor na presicama tvrdili da je igrački kadar više nego bogat. Kad se radi o individualnoj izvedbi igrača, po nama samo su dva pitanja – jesu li fizički dovoljno spremni za ritam dvije utakmice tjedno jer ni ostali akter LP ne mijenjaju po deset igrača od nastupa do nastupa (primjerice, Barcelona je s potpuno istom jedanaestoricom startala s Bayernom i s Realom te jednima i drugima dala četiri komada) te imaju li Modri generalno dovoljnu kvalitetu u obrani? Razlika između Dinamovog prvog i četvrtog stopera nije veća od 5-10 posto.
Nenad Bjelica itekako posjeduje dovoljno igrača za rotiranje, ali sada nije trenutak za velike pretumbacije, nego za pronaći sastav i igru koji će konačno donijeti kontinuitet dobrih nastupa i pobjeda. Koliko će u tome igrati neko od brojnih krila?
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....