Virusi stalno mutiraju. Većina novih varijanti iščezne. Ponekad se prošire bez da promijene ponašanje virusa. Rijetko izazovu značajne promjene, piše The Guardian nakon otkrivanja nove inačice koronavirusa što je britanskom premijeru Borisu Johnsonu poslužilo kao argument za iznenadno uvođenje drakonskih mjera zatvaranja, a neke europske zemlje potaknulo da do daljnjega zabrane sve letove iz Britanije.
Kako je naveo Johnson, nova inačica virulentnija je za 50 do 70 posto od ostalih.
Znanstvenici su trenutno suočeni s vrlo jednostavnim pitanjem: Spada li varijanta VUI-202012/01 koronavirusa SARS-CoV-2 u tu posljednju kategoriju? Je li veća prijetnja za zdravlje? Ili je njezino nedavno brzo širenje južnom Engleskom posljedica toga što se javila kod ljudi koji zaražavaju veći broj drugih ljudi jer se ne pridržavaju epidemioloških mjera?
Glavni britanski epidemiolog Chris Whitty u subotu je dao čvrste odgovore na sva ta pitanja. "Temeljem brzog širenja nove varijante koronavirusa, preliminarnog modeliranja i naglo rastuće stope incidencije na jugoistoku zemlje, Savjetodavna grupa za hitne i nove opasnosti od respiratornih virusa (NERVTAG) sada smatra da se nova varijanta može širiti brže od drugih. Obavijestili smo Svjetsku zdravstvenu organizaciju i nastavljamo analizirati dostupne podatke kako bismo bolje razumjeli situaciju", rekao je Whitty.
Znanstvenici koji u laboratorijima uzgajaju novu varijantu koronavirusa, proučavaju kako na nju reagiraju antitijela te pomoću cjepiva protiv covida-19 ispituju njezinu unakrsnu reaktivnost sudjelovat će u spomenutim analizama. Uz to, djelatnici u zdravstvu uzimat će nasumične uzorke od oboljelih od covida kako bi ocijenili do koje se mjere nova varijanta koronavirusa proširila zemljom te kako bi se bolje zemljopisno definirala njezina raširenost. Ovo će trajati dva tjedna.
Pojava nove varijante koronavirusa poziva na uzbunu, ali treba napomenuti da je virus mutirao već nekoliko puta. Danska je vlada prošlog mjeseca ubila više milijuna kuna nakon što se otkrilo da se više stotina ljudi zarazilo varijantama koronavirusa koje su one širile. U listopadu se pojavila sumnja da je se varijanta koronavirusa koja je pronađena kod djelatnika na španjolskim farmama brzo proširila Europom i Velikom Britanijom. Kasnije je otkriveno da nijedna od tih varijanti nije ubrzala širenje virusa.
Međutim, sada je jasno da to nije slučaj s varijantom VUI-202012/01. Znanstvenici sada moraju otkriti kakav bi utjecaj na zdravlje mogla imati ta varijanta, a pogotovo je važno otkriti dovodi li do ozbiljnijih oboljenja ili možda dovodi do blažih kliničkih slika. Važno je doznati hoće li ta varijanta moći zaobići zaštitu koju će ljudima dati cjepiva.
"Broj hospitaliziranih osoba već bi značajno porastao ili pao da je nova varijanta bitno utjecala na težinu bolesti. Nije se dogodilo ni jedno, ni drugo. Možemo stoga zaključiti da će nova varijanta manje utjecati na broj težih oboljenja. Ona će neznatno pasti ili porasti", rekao je zamjenik direktora Europskog laboratorija za molekularnu biologiju te sudirektor Europskog instituta za bioinformatiku u Cambridgeu Ewan Birney te dodao da su se cjepiva testirala na brojnim varijantama koronavirusa SARS-CoV-2. "Opravdano možemo misliti da će cjepiva djelovati i na novu varijantu, a testiranja će nam dati konačni odgovor."
Nije poznato gdje se prvi put pojavila nova varijanta virusa. The Guardian piše da je moguće da je Velika Britanija zahvaljujući razgranatom sustavu nadzora novu varijantu uočila brže od drugih nacija. "Jednako tako, moguće je da su se mutacije koje su stvorile ovu varijantu pojavile u Velikoj Britaniji te da smo je zato prvi uočili", dodao je Birney.