Od izmjene Zakona o porezu na dobit kojom se iznos otpisanog potraživanja bankama priznaje kao rashod, u Ministarstvu financija očekuju da će ih potaknuti da problematične kredite u većoj mjeri rješavaju otpisom umjesto da ih prodaju agencijama za otkup potraživanja.
Na taj su način u proteklih devet godina banke ukupno riješile gotovo 37 milijardi kuna loših kredita, od čega se više od tri četvrtine odnose na plasmane poduzećima, čime su značajno povećale tržište duga. Prema podacima HNB-a, u prosjeku su svoja potraživanja prodavale po 36 posto bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja.
Sve je individualno
Dosad problemi su često nastajali jer se otpis tretirao kao porezno priznati trošak samo ako je banka prethodno poduzela sve radnje u cilju naplate duga i utvrdila konačnu nemogućnost naplate. Kako je taj proces bio kompliciran i dugotrajan, banke su se žalile da bi otpis duga za njih najčešće značio da bi, osim tog gubitka, još morale platiti i porez. Stoga su se godinama zalagale za zakonske izmjene koje bi za njih bile poticajne, a pojednostavljena procedura i klijentima bi išla u prilog. Proteklih godina, kao što je poznato, reputacija agencija za naplatu dugova nije bila osobita s obzirom na broj pritužbi na metode koje koriste pri naplati.
Koliko je izgledno da će zakonske izmjene potaknuti banke na dogovore s klijentima, otpis duga ili njegova dijela, uz porezno priznavanje tog rashoda? Najavljene zakonske izmjene, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka, omogućit će bankama znatno veći prostor za reguliranje financijskih obaveza prema jasnim kriterijima, odnosno s klijentima koji imaju objektivne razloge za neizvršavanje preuzetih obveza i pripadaju socijalno ugroženim skupinama. Ujedno podsjećaju kako banke klijentima nastoje pronaći rješenje restrukturiranjem obveza i ostalim instrumentima olakšanja otplate preuzetih obveza kako bi iznos mjesečnih rata bio u skladu s primanjima onih koji ima financijske poteškoće. Isključivo u onim procesima gdje to nije moguće, ističu, potraživanja prodaju institucijama koje se bave naplatom potraživanja, "što je", kako navode, "uobičajeno u cijelom svijetu".
- Otpis potraživanja ponajviše ovisi o individualnoj situaciji svakog klijenta, stoga u ovom trenutku nije moguće iznijeti procjene u kojoj bi mjeri eventualne zakonske izmjene mogle direktno utjecati na prodaju potraživanja - kažu u HUB-u. No, ono što je sigurno teško očekivati jest da će banke lakše opraštati dugove i poticati moralni hazard. U HUB-u podsjećaju da najveći broj građana svoje obveze izvršava redovito, "što je neophodno za financijsku disciplinu društva", a takvo će ponašanje i dalje stimulirati "u cilju održavanja progresivnog društva".
Financijska disciplina
- Kada bi banke ponudile građanima i poduzetnicima otkup duga po nižoj cijeni bez jasnih socijalnih kriterija, stvorio bi se poticaj za neplaćanje. Na taj način bi se ugrozila financijska disciplina i štednja klijenata, a poticaj kreditora za odobravanje novih kredita bi posljedično nestao. Shodno tome, ne očekujemo da će najavljene zakonske izmjene potaknuti financijsku nedisciplinu, kažu u HUB-u. Rast loših kredita ipak će biti teško izbjeći zbog otežane ekonomske situacije. Nova zakonska regulativa nedvojbeno će olakšati proceduru otpisa kredita koji se ne mogu naplatiti, ali to ne znači i promjenu bankarske prakse, uključujući i prodaju loših kredita. Ako se želi izbjeći neugodna praksa, očito je potrebno i bolje zakonsko reguliranje cjelokupnog tržišta duga.