Za dva tjedna nastavlja se HNL sezona, stiže nogometno proljeće u kojem se, barem prema konačnoj jesenskoj ljestvici, očekuje najneizvjesnija borba za naslov prvaka. Dinamo, Rijeka i Osijek imaju po 40 bodova, Hajduk 35, Dinamo i Hajduk imaju još i (međusobnu) utakmicu manje.
Dok još sve nije počelo i dok se lopta kotrlja tek u pripremnim utakmicama, zavirili smo malo u prošlost proljetnog dijela HNL-a od sezone 2013./14. kad je ustoličena Liga 10. Kako je izgledao nastavak sezone u proteklih osam godina, kako je hrvatska velika četvorka igrala u proljetnom dijelu sezone. I, može li se iz toga izvući neki nagovještaj onoga što nas čeka od kraja siječnja pa do svibnja.
Jesen je stresnija
Ono što je notorni fakt, Dinamo je otkad je Lige 10 apsolutni “proljetni prvak”. U čak sedam od osam proljeća Modri su osvojili najviše bodova, čak i onda kad su 2017. naslov prvaka prepustili Rijeci, u drugom dijelu sezone osvojili su najviše bodova. Jedino proljeće u kojemu su Modri uistinu bili loši bilo je ono proljeće 2018., kad je Dinamo osvojio samo 23 boda, čak 12 manje od Rijeke i pet od Hajduka. No, zaliha iz jeseni bila je pozamašna pa su i uz tako loš finiš Zagrepčani relativno rutinski postali prvaci. Upozorenje je to za konkurente, svakako, Dinamo poslovično u HNL-u igra bolje na proljeće, jesen je, nekako, stresnija, ganja se Europa, raspored je gušći, a i ljetne pripreme nikad nisu idealno odrađene.
Pogotovo je tako bilo protekle jeseni, ako Dinamo nastavi na proljeće na način kako je igrao drugi dio sezone prijašnjih godina, tada je sigurno glavni favorit. Dinamo je čak pet puta na proljeće osvojio 40 ili više bodova, jednom 39, a to su dosezi koji su ostalim momčadima uglavnom nedostižni. Primjerice, Rijeka, Osijek i Hajduk prvi put su 40 proljetnih bodova dosegnuli prošle sezone kad su, zbog odgoda i drugačijeg pandemijskog rasporeda, na proljeće odigrali 20 i više utakmica.
Riječani lani najslabiji
U šest od osam sezona prvak je morao u nastavku sezone osvojiti barem 75 posto proljetnih bodova da bi uzeo naslov, iznimka su dva Dinamova naslova, spomenuti iz 2018. (49 posto) i onaj iz turbulentne 2020. kad su Modri dohvatili tek 65 posto. Gledajući ove parametre, uz broj bodova u ovoj sezoni, Hajduk, definitivno, ima najteži posao. Prva stvar, u sedam od prethodnih osam sezona, prvak je na kraju imao 80 ili više bodova. Samo jednom, Dinamo 2018.. imao je 73 boda. Ako uzmemo u obzir tu izjednačenost na vrhu ljestvice i trenutno bodovno stanje, moguće je da ćemo na kraju sezone dobiti prvaka s manje od 80 bodova. Hajduk i Dinamo na raspolaganju imaju još po 51 bod, Rijeka i Osijek 48 bodova. No, teško da će za naslov biti dovoljno manje od 75 bodova, a da, kojim slučajem, opet budu dovoljna 73 boda, Hajduk bi, znači, trebao osvojiti njih čak 38, što je 74,5 posto bodova. A to Bijeli dosad nijedno proljeće u Ligi 10 nisu uspjeli, najbliži su bili u sezoni 2018./19. kad su upisali 39 od moguća 54 boda, odnosno nešto više od 72 posto. Hajduku će, sigurno, za naslov trebati rušenje vlastita rekorda, Bijeli, naravno, vjeruju da su sposobni za taj pothvat.
Osijekove proljetne brojke, pak, svake godine rastu već tri sezone zaredom, a najveća nada Osječana svakako je Nenad Bjelica. Naime, zanimljivo je, Bjelica je u svojim proljetnim sezona u Dinamu i Osijeku dosad osvojio 79 posto bodova. Više nego na jesen! U Dinamu je odradio jedno cijelo proljeće, zatim ono drugo krnje, u Osijeku je čitavu lanjsku sezonu, dakle, dva i pol proljeća. Iako, statistika jest varljiva, lani je u Osijeku Bjelica osvojio 73,3 posto proljetnih bodova, ali su Dinamovi treneri Mamić i Krznar, bili uspješniji, uzeli su 78,8 posto bodova i čak i povećali prednost s kraja jeseni. Tako da ni te brojke ne moraju ništa jamčiti, no, zadrži li Bjelica svoj ukupni visoki proljetni postotak od 79 posto osvojenih bodova, svakako će biti opasan konkurent za naslov.
Riječani se drže na vrhu, unatoč očekivanjima javnosti, samim time ih, naravno, ne treba podcjenjivati. Međutim, isto je tako i činjenica da od 2017. kad su uzeli naslov, učinak riječkih nogometaša opada “nekako s proljeća”. Iz godine u godinu osvajaju sve manji postotak bodova, lani, primjerice, Riječani su od sve četiri momčadi imali najslabiji proljetni učinak, najmanje osvojenih bodova, iako su odigrali najviše utakmica, s obzirom da su najesen imali najviše odgoda.
Naravno, sve je ovo samo statistika, izvadci iz nedavne povijesti i ne moraju imati prevelik utjecaj na konačan rasplet prvenstva koje je po mnogočemu posebno, no, možda se neki pokazatelji ipak mogu nazrijeti i biti i tim klubovima nit vodilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....