Poraz Hajduka u Gorici, sukladno rezultatima vodeće momčadi lige, nije baš iznenađenje. Splitski su Bijeli, naime, u prvih 16 kola propustili osvojiti bodove s Lokomotivom, dva puta s Istrom i s Varaždinom. To su klubovi koji su u hijerarhiji SHNL-a po tradiciji “drugi dio tablice”, pa u tom kontekstu ukazujemo na “propuštene bodove”.
No, nije Hajduk jedini klub iz tzv. velike četvorke hrvatskog klupskog nogometa, a koji ove sezone iskazuje limite u srazu s tzv. manjim suparnicima.
Izgubljeni bodovi
Dinamo pogotovo kiksa, Osijek još oscilira, a Rijeka za sada barem nije izgubila utakmicu. Zajedničko je favoriziranim akterima SHNL-a da imaju velikih teškoća za upisivanje pobjeda u nizu, kao što je to prije bio češći slučaj. Puno nam o tim novim trendovima (?) govori činjenica da je Hajduk pri vrhu, iako je u tzv. manjim utakmicama posijao čak 12 bodova. Što znači da konkurencija za vrh nije uspješnija, odnosno da je liga sve izjednačenija.
Treba ipak imati u vidu da je prošlo manje od pola prvenstva te da za objektivnije pokazatelje odnosa u domaćem natjecanju valja pričekati više dvoboja. Možda ne svih 20, ali barem još 10-12 kola da bismo mogli lakše razumjeti što se zapravo događa u težini pohoda na pobjedu favoriziranih takmaca.
Dinamo je izgubio devet bodova u srazu sa suparnicima izvan velike četvorke. Slaven Belupo im je uskratio 5 bodova, Istra i Gorica po 2, ukupno je to 9 bodova sa suparnicima koje su obično dobivali, više ili manje uvjerljivo. Rijeci su Varaždin (4), Slaven Belupo i Lokomotiva (po 2) uskratili ukupno 8 bodova. Osijek je loše startao pa se oporavio, a i prošlih sezona je djelovao manje moćan od ostalih iz vrha, pa “uskraćivanja” treba uzeti za zadrškom. Osječani su izgubili po tri boda od Šibenika, Istre, Slaven Belupa te dva od Gorice, ukupno 10...
Razlike između četvorke na vrhu bile su i između njih često na kraju velike. Pogotovo je bilo normalno da je razlika u odnosu na drugi dio tablice drastičnije izražena. To sada nije slučaj. U čemu je bit tih promjena, jesu li manji klubovi postali bolji ili jači, ili su veći klubovi izgubili uvjerljivost temeljenu na svojoj većoj financijskoj i statusnoj moći? Teško je to za sada kazati jer postoje argumenti za prvu varijantu, ali i za drugu.
Na primjer, Dinamo igra vrlo zahtjevni ritam u Ligi prvaka i HNL-u, pa će se vidjeti koji su objektivni dometi momčadi kad se kompletira i zaključi europski put. Hajduk je bolji nego prošlih sezona, ali pitanje jest koliko je ovo prvo mjesto posljedica njihova iskoraka ili manjka uspješnosti Dinama i Rijeke da iskoristi njihove kiksove.
Varaždin drži visoku poziciju, a hoće li taj ritam držati još 4-5 mjeseci, pogotovo ako im se ozlijedi ili transferira neki od ključnih aktera? Istra, recimo, ima vrlo dobre parametre s velikom četvorkom, ali onda “pada” na sebi ravnima.
Bez autsajdera
Nije logično, ali ukazuje na problem velikih da se nametnu, odnosno na problem manjih kad trebaju “napasti” a ne prioritetno se braniti. Pritom velikog utjecaja imaju oni tereni SHNL-a koji liče na sve samo ne na nogometne travnjake.
U donjem djelu tablice jasno je da neće biti nekog autsajdera kao prošlih sezona, ali vidjet će se tko može izdržati “maraton” SHNL-a s aktualnim kadrom. Liga je teška i neizvjesna za sve kad govorimo o jednoj utakmici, a znači li to nešto više u kontekstu kontinuiteta pokazat će se tamo u veljači-ožujku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....