Na Badnjak se u Muzeju grada Zagreba otvara izložba “Stadion Maksimir - sportska arhitektura Vladimira Turine”, posvećena zacijelo najviše spominjanom gradskom sportskom objektu posljednjih godina. Autorica izložbe je muzejska savjetnica i znanstvena suradnica, dr. sc. Hela Vukadin Doronjga...
- Cilj izložbe je dati povijesni presjek, kontekstualizirati i naglasiti važnost stadiona i okolnog prostora kao inspirativnog okruženja, te afirmirati taj prostor kao izvorišnu točku zagrebačkog sporta, njegovu arhitekturu i urbanizam, kao povezanost s klubom, navijačima, čovjekom, s gradom i šumom-parkom Maksimir. Uklapanjem u razmjerno skučene parcele uz Maksimirsku cestu, otvaranjem izvanredne vizure na maksimirsku šumu i Medvednicu u daljini, te visokom razinom oblikovanja cjeline i detalja, maksimirski je stadion iznimno djelo sportske arhitekture, ostavština jednog od najutjecajnijih hrvatskih arhitekata, Vladimira Turine, koji je punih 18 godina (od 1946. do 1964.) radio na ovom objektu, a i danas je oslonac i inspiracija mnogim arhitektima, jer je njegov pogled na arhitekturu bio desetljećima ispred vremena u kojem je živio i radio - ističe dr. sc. Hela Vukadin Doronjga.
Nekoliko obnova
Ovaj je mitski stadion, domicil Dinamovih utakmica, kao i utakmica hrvatske reprezentacije, neprijeporno sportski simbol Zagreba i Hrvatske. I ne samo sportski, na ovom su stadionu održani brojni koncerti, mnoge su svjetske i domaće estradne zvijezde punile maksimirski travnjak i tribine (David Bowie, U2, Jon Bon Jovi, Robbie Williams, Bijelo dugme...)
Stadion Maksimir službeno je otvoren 5. svibnja 1912. godine. Tada je na njemu trenirao i igrao Građanski, a nakon prvih intervencija u stadionsku infrastrukturu arhitekta Turine nakon II. Svjetskog rata, Dinamo je od 1948. godine domaćin na ovom kultnom stadionu, koji je u više od 100 godina postojanja u nekoliko navrata bio preuređivan. U jesen 1997. godine na istočnu i južnu tribinu postavljene su sjedalice, godinu potom srušena je stara sjeverna tribina, a na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina na dvije etaže, kapaciteta 10.965 mjesta. Srušeno je tada i “stajanje istok”, pa su tako sva mjesta na stadionu od te godine sjedeća. Obnovljena je i još jednom etažom dograđena zapadna tribina, uređene su VIP prostorije, u kojima se nalazi predsjednička loža, te još osam svečanih loža i 18 VIP “boxova”.
Dugotrajno istraživanje
Ova je izložba, inače, rezultat dugogodišnjega znanstvenog istraživanja i temelji se na doktorskoj disertaciji autorice, a usko povezuje stadion Maksimir kroz povijest i danas, s naglaskom na projekte arhitekta Vladimira Turine.
Na jednom će mjestu, eto, biti prikazana povijest gradskog kultnog objekta, kojeg je, na žalost, nezaustavljivo nagrizao zub vremena i sad je, nakon ožujskog potresa, postao i opasan za život posjetitelja, pa su tako zatvorene istočna i južna tribina. Ovakav je oronuli stadion, nadalje, svojim sadašnjim izgledom (svaka tribina čini zasebnu cjelinu i nemoguće ih je bilo kakvim zahvatima ukomponirati u jedno!) definitivno nefunkcionalan i ne znamo više koje riječi upotrijebiti kako bismo istaknuli nasušnu potrebu da Hrvatska napokon dobije moderni nogometni stadion. No, posjet izložbi sigurno će probuditi brojne uspomene i razbuktat će emocije, posebno kod navijača Dinama, koji su na maksimirskim tribinama ludovali od sreće, ali i neizmjerno tugovali.
Izložba je otvorena od 24. prosinca 2020. do 28. ožujka 2021. godine, a nadajmo se da će sljedeća izložba o kultnom maksimirskom sportskom objektu biti održana pod nazivom “Bio jednom jedan stadion”...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....