Navigation toggle
 VOJKO BASIC Cropix
UTRKA

Novi hrvatski prvak bit će najlošiji u eri lige 10, možda i u povijesti HNL-a!

Ne osvoji li prvak barem 64 boda, pamtit ćemo ga kao najlošijeg u povijesti
Piše: Damir DobrinićObjavljeno: 10. svibanj 2025. 14:30

Već je nekoliko kola jasno da će novi prvak Hrvatske imati najlošiji učinak od sezone 2013./14. kad je u Lijepoj Našoj elitni nogometni razred zaživio u ovakvom svjetlu s deset prvoligaša koji igraju četverokružno.

Dinamo je u sezoni 2018./19. postavio rekord Lige 10 s 92 osvojena od mogućih 108 bodova, što je značilo da je momčad Nenada Bjelice imala učinkovitost od 85,19 posto osvojenih bodova. Budući da je u tom razdoblju osvojio deset od jedanaest prvenstava, nije neobično da je maksimirski klub i negativan rekorder. Sezonu ranije prvak je bio s tek 73 boda, što je 67,59 posto osvojenih bodova.

image
VOJKO BASIC Cropix

Bio je to drugi najlošiji učinak prvaka u povijesti HNL-a koja je krenula 1992. godine i nakon ove sezone bit će treći. Ovogodišnji slavodobitnik utrku može završiti maksimalno sa 68 osvojenih bodova, a bit će tako jedino ako Rijeka dobije sve tri utakmice do kraja. Sada su vodeći Riječani na 59,59 %, dok bi trijumfalnim finišom došli do 62,96 %. Dinamov maksimalni mogući učinak je 67 bodova (62,04 %), Hajdukov 65 (60,18 %).

Bude li konačni rasplet jedan od tih nabrojanih, bit će dobro, sezonu 2024./25., 34. po redu u hrvatskom nogometnom prvenstvu, nećemo pamtiti po “najlošijem prvaku u povijesti” već po “drugom najgorem”... Momčad koja već dvadeset godina drži primat kao najneučinkovitija koja se okitila naslovom je ona koje se na Poljudu sa sjetom sjećaju. Posljednju titulu prvaka države Hajduk je 2005. godine osvojio s tek 56 osvojenih bodova u 32 odigrana kola, što je najlošiji učinak dosadašnja 33 prvaka Hrvatske.

Aktualna momčad Gennara Gattusa u 33 je kola osvojila 56 bodova, što je prosječno 56,56 % bodova. S tek nešto boljim učinkom Bijeli su prije točno dva desetljeća prvi prošli ciljnom linijom. U sezoni u kojoj su Hajduk vodili Ivan Katalinić, Blaž Slišković i Igor Štimac, Hajduk je bio prvak s tek 58,33 posto osvojenih bodova. Bila je to Liga 12 u kojoj su se nakon 22 kola igrale Liga za prvaka i Liga za ostanak u kojoj je završio i Dinamo. No ispadanje iz igre najvećeg rivala Hajduku nije previše olakšao posao. Bio je prvi nakon 22 kola s 42 boda (63,64 %), a u posljednjih deset osvojio ih je još samo 14 (46,67 %). No konkurencija je bila još lošija, tako da je Hajduk bio prvak s dva boda više od zaprešićkog Intera i šest od Zagreba. Dinamo, koji je igrao svoju najlošiju sezonu u HNL-u ikad, na kraju je imao tek devet bodova manje od prvaka, ali, jasno, u različitoj ligi sa slabijim suparnicima u zadnjih deset kola.

image
VOJKO BASIC Cropix

Da prvak Hrvatske u sezoni 2024./25. ne bi preoteo titulu “najgoreg prvaka” Hajduku iz 2004./05., mora osvojiti barem 64 boda. Osvajanje prvenstva sa 63 boda značilo bi izjednačavanje splitskog učinka otprije 20 godina, dok s bodom više postotak skače na 59,26 %. Taj cilj nije daleko, tri kola prije kraja Rijeka je od njega udaljena pet, Dinamo šest, a Hajduk osam bodova. No, s obzirom na sve što smo ove sezone vidjeli, ne bi bilo nemoguće da prvak ne stigne do tih 64. Sve je moguće.

Kako god, kad za dva tjedna završi prvenstvo, ne vjerujemo da će navijači pobjedničkog kluba previše mariti oko broja osvojenih bodova. Neka je i najgori, bitno da je prvi...

Nakon najlošijeg prvaka i najlošija europska sezona

Ne mora to ništa značiti, stignu se do srpnja neke stvari posložiti, ali ono što se zbivalo u Europi nakon prvenstva 2004./05., u kojem je hrvatski prvak osvojio rekordno mali broj bodova, svakako je upozorenje europskim putnicima iz Lijepe Naše u novoj sezoni.

Naime, nijedan od tri kluba koji su se plasirali u dva glavna UEFA-ina klupska natjecanja nije uspješno prešao ni prvu stepenicu. Dinamo kao sudionik Lige za ostanak se nije ni plasirao u Europu, gdje je perjanica bio prvak Hajduk, koji je nakon završetka šampionske sezone preuzeo Miroslav Blažević. Splićani su se uključili u 2. pretkolu Lige prvaka i doživjeli dva teška udarca od mađarskog prvaka Debrecena. Prvi dvoboj u gostima izgubuili su s 0:3, a u Splitu su prošli još gore - 0:5!

U Kupu UEFA oba su HR-predstavnika ispala u 2. pretkolu u kolovozu, tamo gdje su i krenuli. Zaprešićki Inter poražen je od Crvene zvezde (1:3 doma i 0:4 u gostima), dok je Rijeci nakon 0:1 poraza kod bugarskog Liteksa, domaćih 2:1 (zbog pravila gola u gostima) bilo nedovoljno za prolaz.

U srpnju su ispala dva hrvatska kluba u Intertoto kupu, ali oni su barem nekoga pobijedili. Varteks je izbacio Dinamo Tiranu i Inter Turku prije ispadanja od Lensa, dok je Slaven Belupo bio bolji od Drave Ptuj i Glorije Bistrite, pa je za njih presnažan bio Deportivo La Coruna. (dd)

Postotak bodova prvaka Hrvatske

92,93 % - Dinamo 2006./07.

90,00 % - Croatia 1996./97.

85,19 % - Dinamo 2018./19.

83,33 % - Dinamo 2011./12.

82,83 % - Dinamo 2007./08.

81,82 % - Hajduk 1992.

81,67 % - Croatia 1992./93.

81,48 % - Dinamo 2014./15.

81,48 % - Rijeka 2016./17.

81,25 % - Dinamo 2002./03.

81,25 % - Hajduk 2003./04.

80,00 % - Dinamo 2010./11.

79,17 % - Dinamo 2005./06.

78,70 % - Dinamo 2015./16.

78,70 % - Dinamo 2020./21.

77,78 % - Dinamo 2012./13.

77,78 % - Dinamo 2013./14.

76,04 % - Croatia 1997./98.

75,93 % - Dinamo 2023./24.

75,76 % - Dinamo 1999./00.

75,00 % - Dinamo 2022./23.

74,75 % - Dinamo 2008./09.

74,44 % - Zagreb 2001./02.

74,07 % - Dinamo 2019./20.

73,96 % - Croatia 1998./99.

73,53 % - Hajduk 1993./94.

73,15 % - Dinamo 2021./22.

72,22 % - Hajduk 1994./95.

70,83 % - Croatia 1995./96.

68,89 % - Dinamo 2009./10.

68,75 % - Hajduk 2000./01.

67,59 % - Dinamo 2017./18.

58,33 % - Hajduk 2004./05.

Standings provided by SofaScore LiveScore

Komentari (1)

Ovaj komentar minimizirao je moderator na stranici

Liga 10 je sluzila samo Mamicu za laksu kontrolu lige. Novinari i placeni "strucnjaci" su to hvalili kao idelano. Hrvatskom nogometu za razvoj mladih igraca neophodna je liga od 14-16 klubova. Uvijek ce biti 3-4 na vrhu i 3-4 na dnu. Klubovi u...

Liga 10 je sluzila samo Mamicu za laksu kontrolu lige. Novinari i placeni "strucnjaci" su to hvalili kao idelano. Hrvatskom nogometu za razvoj mladih igraca neophodna je liga od 14-16 klubova. Uvijek ce biti 3-4 na vrhu i 3-4 na dnu. Klubovi u sredini ljestvice daju sansu mladima. Naravno moramo smanjiti broj stranaca u klubu sa 82 na nesto normalnije, recimo 3-4. Ove sezone smo vidjeli da "mali" nisu toliko slabiji od "velikih" kada ovi drugi nemaju pomoc sudaca. Klubovi zive od prodaje nasih mladih igraca a ne od kupovine treceligaskih stranaca ili sam u krivu.

Pročitaj više
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
10. svibanj 2025 14:30