
Već je nekoliko kola jasno da će novi prvak Hrvatske imati najlošiji učinak od sezone 2013./14. kad je u Lijepoj Našoj elitni nogometni razred zaživio u ovakvom svjetlu s deset prvoligaša koji igraju četverokružno.
Dinamo je u sezoni 2018./19. postavio rekord Lige 10 s 92 osvojena od mogućih 108 bodova, što je značilo da je momčad Nenada Bjelice imala učinkovitost od 85,19 posto osvojenih bodova. Budući da je u tom razdoblju osvojio deset od jedanaest prvenstava, nije neobično da je maksimirski klub i negativan rekorder. Sezonu ranije prvak je bio s tek 73 boda, što je 67,59 posto osvojenih bodova.
Bio je to drugi najlošiji učinak prvaka u povijesti HNL-a koja je krenula 1992. godine i nakon ove sezone bit će treći. Ovogodišnji slavodobitnik utrku može završiti maksimalno sa 68 osvojenih bodova, a bit će tako jedino ako Rijeka dobije sve tri utakmice do kraja. Sada su vodeći Riječani na 59,59 %, dok bi trijumfalnim finišom došli do 62,96 %. Dinamov maksimalni mogući učinak je 67 bodova (62,04 %), Hajdukov 65 (60,18 %).
Bude li konačni rasplet jedan od tih nabrojanih, bit će dobro, sezonu 2024./25., 34. po redu u hrvatskom nogometnom prvenstvu, nećemo pamtiti po “najlošijem prvaku u povijesti” već po “drugom najgorem”... Momčad koja već dvadeset godina drži primat kao najneučinkovitija koja se okitila naslovom je ona koje se na Poljudu sa sjetom sjećaju. Posljednju titulu prvaka države Hajduk je 2005. godine osvojio s tek 56 osvojenih bodova u 32 odigrana kola, što je najlošiji učinak dosadašnja 33 prvaka Hrvatske.
Aktualna momčad Gennara Gattusa u 33 je kola osvojila 56 bodova, što je prosječno 56,56 % bodova. S tek nešto boljim učinkom Bijeli su prije točno dva desetljeća prvi prošli ciljnom linijom. U sezoni u kojoj su Hajduk vodili Ivan Katalinić, Blaž Slišković i Igor Štimac, Hajduk je bio prvak s tek 58,33 posto osvojenih bodova. Bila je to Liga 12 u kojoj su se nakon 22 kola igrale Liga za prvaka i Liga za ostanak u kojoj je završio i Dinamo. No ispadanje iz igre najvećeg rivala Hajduku nije previše olakšao posao. Bio je prvi nakon 22 kola s 42 boda (63,64 %), a u posljednjih deset osvojio ih je još samo 14 (46,67 %). No konkurencija je bila još lošija, tako da je Hajduk bio prvak s dva boda više od zaprešićkog Intera i šest od Zagreba. Dinamo, koji je igrao svoju najlošiju sezonu u HNL-u ikad, na kraju je imao tek devet bodova manje od prvaka, ali, jasno, u različitoj ligi sa slabijim suparnicima u zadnjih deset kola.
Da prvak Hrvatske u sezoni 2024./25. ne bi preoteo titulu “najgoreg prvaka” Hajduku iz 2004./05., mora osvojiti barem 64 boda. Osvajanje prvenstva sa 63 boda značilo bi izjednačavanje splitskog učinka otprije 20 godina, dok s bodom više postotak skače na 59,26 %. Taj cilj nije daleko, tri kola prije kraja Rijeka je od njega udaljena pet, Dinamo šest, a Hajduk osam bodova. No, s obzirom na sve što smo ove sezone vidjeli, ne bi bilo nemoguće da prvak ne stigne do tih 64. Sve je moguće.
Kako god, kad za dva tjedna završi prvenstvo, ne vjerujemo da će navijači pobjedničkog kluba previše mariti oko broja osvojenih bodova. Neka je i najgori, bitno da je prvi...
Komentari (1)