TO JE VELIKI PROBLEM HRVATSKOG NOGOMETA 'U hrvatskim klubovima previše je stranaca! A najveći problem je odljev ljudi i pad nataliteta naše nacije'

Od 1. siječnja HNS ima novog glavnog instruktora za sve omladinske kategorije, kao i za selekciju do 21 godine. Na tu je poziciju imenovan Sreten Ćuk (54), koji je zadnjih godinu i pol bio pomoćnik Branku Ivankoviću u iranskom Persepolisu. Ćuk je dobro znano ime u našem nogometnom svijetu, u trenerskim je vodama od 1992. godine, a o svojim ingerencijama na novom radnom mjestu kaže:

- Surađivat ću sa svim izbornicima omladinskih dobnih skupina, kao i s izbornikom reprezentacije do 21 godine. Koordinirat ću rad na terenu petorice područnih instruktora, pratit ću sva natjecanja mladih i surađivati s trenerskom Akademijom HNS-a, a brinut ću i o razvoju futsala i ženskog nogometa. Uglavnom, posla ima preko glave - kaže Ćuk.

Dosta politikantstva

Jeste li detektirali najveće probleme hrvatskog nogometa?

- Najveći problem, na koji ne mogu utjecati, svakako je evidentan odljev ljudi kao i pad nataliteta naše nacije. Drugi je veliki problem stanje infrastrukture i na tom planu moramo što prije reagirati, uz pomoć lokalne samouprave i države. Zagreb je najbogatiji grad u Hrvatskoj, a svi vidimo u kakvom je stanju travnjak stadiona u Kranjčevićevoj ulici. Možete onda zamisliti u kakvom su stanju travnjaci u manjim sredinama, a sve se to reflektira na rad s mladima - govori Ćuk i nastavlja:

- Do ljeta ću sa svojim suradnicima potanko snimiti situaciju i onda ću sa zaključcima i prijedlozima za ovaj moj mandat izaći pred Izvršni odbor HNS-a. Gledajte, načelno znam što treba raditi, ali želim poštivati proceduru i ne želim ništa napraviti preko koljena. Moramo razgovarati s predstavnicima županijskih saveza, kao i s klubovima nositeljima kvalitete da vidimo što je realno. Lako je obećavati brda i doline i put na mjesec, ali treba sve planove svesti u realne okvire. I svakako moramo isključiti politikantstvo i posvetiti se isključivo dobrobiti nogometa.

Možete li sa svoje pozicije pokušati utjecati na pojedinačni razvoj igrača? Konkretno, jedan od najvećih talenata našeg nogometa, Ante Ćorić, posljednje dvije godine stagnira u Dinamu...

- Nije Ćorić jedini i naša je zadaća da pokušamo otkriti gdje je problem, zašto se zapelo u razvoju? Jedan od mojih mentora, pokojni Ante Biće Mladinić, često je znao reći ‘čovjek i tovar znaju više od čovjeka’! Dakle, potrebno je razgovarati, treba otići u klubove i razgovarati s trenerima kako bi se vidjelo o čemu je riječ. I ti bi razgovori trebali donijeti neke prijedloge, a hoće li ti prijedlozi rezultirati nekim pozitivnim pomakom, to će se tek vidjeti. Uglavnom, otvorena je mogućnost komunikacije s klupskim trenerima u pozitivnoj namjeri. Ne želim nikome soliti pamet, ali za dobro tih talenata treba razgovarati i pokušati pronaći rješenje ako su u problemu. Ili možda neki dečki ipak nisu tako talentirani kao što se mislilo? I to je zaključak do kojeg će prije doći nekoliko ljudi, nego netko sam! Mnogo se toga može postići razgovorom, topla riječ otvara sva vrata...

Teško rješiv problem

Može li se zaustaviti prerani odljev mladih hrvatskih igrača u inozemstvo?

- Ne! Sudeći po iskustvima nekih nama sličnih zemalja, taj će odljev trajati još otprilike dvije-tri godine, tako je bilo i u tim zemljama nakon ulaska u Europsku uniju. No, tko zna, možda će kod nas taj odljev potrajati i duže, jer imamo više nadarenih ‘klinaca’ od, primjerice, Slovenije i Austrije, ali nam je gospodarska situacija u zemlji lošija! To je teško rješiv problem, gospodarska situacija svakako je najveći razlog tog odljeva - kad neki bogatiji inozemni klub ponudi roditeljima, recimo, 16-godišnjeg dečka, zaposlenje i smještaj, logično je da će taj naš talent otići igrati u nekakav Augsburg ili Linz, a neće ostati u Cibaliji ili Istri.

Pitanje inozemaca

Međutim, sad se postavlja upit koliko je to dobro za te dečke?

- Dokazano je, naime, da nitko od tih naših mladih talenata, koji su promijenili prirodno okruženje i rano otišli van, nije napravio karijeru u skladu s golemim potencijalom. To su, primjerice, Rubil, Tadić, pa Dabro...

Kakvo je vaše mišljenje o broju inozemnih igrača u našim klubovima?

- Osobno smatram da ih je previše! U Hrvatskoj se strancem ne vode igrači iz EU, a po propisima HNS-a svaki klub može imati po osam stranaca! To nije dobro. Poštujem klupske interese i ne želim se petljati u poslovanje klubova, ali kao glavni instruktor HNS-a moram podržati izbornike naših mladih selekcija, kojima se, zbog tih stranaca, sužava mogućnost izbora igrača za reprezentaciju. I o tome svakako treba razgovarati u okviru tijela HNS-a, primjerice na sastancima Stručne komisije, pa Komisije za mladež i Komisije za profesionalni nogomet. Čini mi se da treba potegnuti to pitanje...