Prije nešto manje od mjesec dana predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa poslao je predsjednicima svih županijskih i općinskih sudova i Visokog prekršajnog suda neobičan dopis. U njemu ih obavještava da se pripreme na to da će tužitelji ubuduće prijavljivati suce za nerad. Sessa je pritom predsjednike svih sudova zadužio da promptno reagiraju na svaku prijavu, pozovu suca na očitovanje i ispitaju zašto ne radi.
Sessa se najprije obratio glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek i zamolio je da naloži svim nižim državnim odvjetnicima da predsjednike sudova, predsjednike neposredno viših sudova, ali i Ured predsjednika Vrhovnog suda, obavještavaju o svakom predmetu iz kaznene grane sudovanja, neovisno o tome u kojoj je fazi postupak, u kojima šest mjeseci ili dulje nije bilo nikakvih aktivnosti koje bi vodile okončanju postupka.
Glavna državna odvjetnica Hrvoj Šipek objeručke je prihvatila Sessinu inicijativu, i od sredine prošlog mjeseca državni odvjetnici obavještavaju predsjednike sudova o slučajevima zastoja na pojedinim predmetima. Predsjednik suda, prema nalogu predsjednika Vrhovnog suda, u svakom prijavljenom slučaju od suca mora zatražiti izvješće o poduzetim radnjama i razlozima zbog kojih se u konkretnom predmetu ne poduzimaju procesne radnje upravljene prema okončanju postupka.
Sessa im je kazao da će na isti način postupati i on kao predsjednik Vrhovnog suda kada je neposredno viši sud, ali i da će tražiti izvješća i o predmetima koji se odnose na rad sudaca na općinskim sudovima.
Na pitanje što ga je ponukalo na takav potez, Sessa najprije napominje da je predsjednik Vrhovnog suda najviše tijelo sudske uprave.
Poticanje na ažurnost
- Predsjednici sudova vode sudsku upravu i oni su dužni skrbiti za uredno obavljanje poslova u sudu. Jedan od segmenata urednog obavljanja posla u sudu je ažurni rad sudaca - rekao je Sessa i dodao kako je zamolio da državni odvjetnici rade ono što je bilo uobičajeno prije desetak godina, da upozore sud kada se ništa ne događa u predmetu.
- Glavnu državnu odvjetnicu sam zamolio da državni odvjetnici o predmetima u kojima se šest mjeseci ili više nikakve radnje nisu poduzele izravno obavijeste sud, a predsjednike sudova sam obavijestio da će se to dogoditi i da usporede podatke. Treba vidjeti zašto se ne radi na predmetu. To nije pritisak na sudove i suce, nego samo zahtjev da se ažurno postupa - kaže predsjednik Vrhovnog suda.
Zainteresirana stranka
Pritom navodi kako svaka stranka ima pravo pitati u kojoj je fazi njezin predmet, a državni odvjetnici također su stranke u postupku i imaju pravo pitati, tim prije što su zainteresirani da se postupak što prije okonča.
Na pitanje ima li efekata od njegove inicijative, odgovara da neki podaci dolaze predsjednicima sudova, ali tek kada dobije odgovor od sudova znat će na čemu su.
Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek bez puno razmišljanja je podržala Sessinu inicijativu jer u njoj, kako kaže, ne nalazi ništa što bi se moglo okarakterizirati kao pritisak na suce ili atak na njihovu neovisnost.
- Drago mi je za tu inicijativu jer je godinama bilo uvriježeno da nema požurivanja sudaca. Treba ih požuriti i vidjeti radi li se na spisima. Samostalnost suca se odnosi na donošenje sudačke odluke, a ne na to hoće li netko raditi ili ne - kaže Hrvoj Šipek, dodajući kako predsjednici sudova relativno slabo kontroliraju rad svojih sudaca.
Glavna državna odvjetnica otkriva još jedan razlog zbog kojeg joj se obratio predsjednik Vrhovnog suda. Državno odvjetništvo, kaže, ima drugačiji informatički sustav i u njemu je puno lakše pratiti rad svakog tužitelja i svaki predmet nego što je to u sudovima.
- Nama je lakše doći do podataka nego sucima. Imamo 'case tracking' sustav koji se stalno nadograđuje. Sada je moguće povezivanje sa sudskim e-spisom te elektronička komunikacija između državnih odvjetnika i sa sudovima. Pripremamo se za kompletni prelazak na e-spis - kaže prva tužiteljica kojoj je daleko lakše nadzirati rad zamjenika i državnih odvjetnika nego što je Sessi rad sudaca.
Na pitanje vidi li efekt prijavljivanja slučajeva u kojima se na predmetu nije ništa poduzelo pola godine i dulje, odgovara da je još rano. - Ovo je krenulo od 15. studenoga i još je rano. Ovo je pozitivna stvar i objeručke sam dočekala tu Sessinu inicijativu. Ako se svi žale da postupci dugo traju, onda nešto treba poduzeti - zaključila je Zlata Hrvoj Šipek.