Prolazom u kup-sustav Konferencijske lige, Dinamo je četvrti put u posljednjih pet godina ostvario europsko proljeće. Za klub koji je živio u povijesnoj muci 49 godina neuspješnosti ostvarenja tog iskoraka, ta su četiri iskoraka svakako sjajan doseg. Dinamo je nastavio biti svjetionik hrvatskog klupskog nogometa u Europi, čijim se dosezima HNL rejting održava kako-tako na površini. Dinamo je u tom punjenju “rejting proračuna” usamljen i nadajmo se da će se i drugi akteri ubuduće uspješnije snaći u KL ambiciji.
Gledamo li Dinamov prolaz u KL suhim podacima, onda se netko može uhvatiti teze kako je to očekivano i najmanje što se tražilo. Modri su još prije godinu dana bili konkurentni u grupi Lige prvaka, pa bi se moglo tumačiti da je sudjelovanje u KL pad u treći razred EU nogometa, te da je prolaz u grupi s Viktorijom, Astanom i Ballkanijem nešto što ne treba isticati kao uspjeh.
Nije ista skupina igrača
No, prolaz je uvijek uspjeh. Uostalom, ovo nije Dinamo iz sezone 2022./23., za kojeg bi vrijedili drugi kriteriji. Izoliramo li natjecateljsku priču samo na ovu jesen, zanemarujući kako se u nju ušlo, onda se skeptični tonovi mogu razumjeti. Zbilja je, međutim, slojevita.
Prije svega, ovo nije ista grupa igrača. Iz prošlojesenske škvadre u aktualnoj više nema Livakovića, J. Šutala, Ivanušeca, Oršića, a zbog ozljeda dugo je nedostajao Petković, te veći dio utakmica povratnici Ademi i Theophile-Catherine. Ovo su ogromni gubici kvalitete za roster Modrih jer su u pitanju nositelji igre, većinom reprezentativci. Ovo je, slijedom svega, sezona međufaze selekcije nove grupe za Dinamove buduće ambicije. Ona, logično viđenom, nije odrađena na potrebnoj razini, a što je posljedica prije svega intenzivnih turbulencija u klupskom upravljačkom sektoru. Svi sukobi, po individualnoj liniji i koncepcijama, prelili su se na funkcioniranje momčadi. Prvi su ceh platili treneri (Čačić, pa Bišćan), a onda i dio igrača.
Čisto radi ilustracije kako se ti kupski sukobi reflektiraju, uzmimo dva primjera. Kad je doveden, mladi reprezentativac Perković (Čačić) dobio je priliku. Onda ga je u nekom trenu drugi trener (Bišćan) marginalizirao, da bi treći (Jakirović) išao obrnutim smjerom. Prvo je Perkovića držao po strani, a onda ga je uvrstio u momčad, pa se pokazalo da Perković itekako može biti učinkovit za Dinamo. Slično je i s doživljajem Japanca Kaneka, koji je u prvo vrijeme bio obezvrjeđivan kao jedan od promašaja selekcije (era Šimić), a kada se momak malo prilagodio potpuno novom mu podneblju, vidi se da je ne samo koristan, nego može biti prevaga u ovom Dinamu. Sve te promjene stavova i raspoloženja posljedica su diskontinuiteta struke, kao i nelogičnih klupskih funkcioniranja, gdje bi netko (sportski direktor) trebao biti taj koji će biti štit trenerima i igračima dok ne sazriju uvjeti za njihove iskorake.
Važni benefiti
U kontekstu svih turbulencija Dinamo je, eto, stigao do kraja 2023. s više-manje dobrim preduvjetima uspješnijeg proljeća 2024. Plasman u kup-fazu KL donosi nove dvoboje s jačim suparnicima i dašak atmosfere velikih euroutakmica. U prvenstvu je Dinamo na drugoj poziciji, bod ispred Rijeke iako ima utakmicu manje, a u minusu sedam bodova od lidera Hajduka, ali s dvije utakmice manje (Lokomotiva, Varaždin, obje u Zagrebu). U derbiju sa Splićanina taj se minus može smanjiti i bitno promijeniti doživljaje modre jeseni.
Kakav će Dinamo biti krajem siječnja bitno će odrediti epilog prijelaznog roka, ali i posao koji će odraditi Sergej Jakirović. Ušao je u modru svlačionicu u tijeku svih gore navedenih turbulencija i svakako je komplicirano resetirati momčad koja nije slagana po trenerovim idejama, s nizom vrlo važnih gubitaka (transferi, ozljede) i ogromnim pritiskom ambicija okruženja. Sve to uz činjenicu da je Dinamo u stalnom natjecateljskom (prvenstvo, kup, Europa, reprezentacije) ritmu i nije imao dovoljno vremena da se tehničko-taktički dublje korigira. Nakon siječnja za trenera i momčad neće više biti tog opravdanja. Izborili su bolje pozicije za restart i time naposljetku u Dinamu, u kontekstu napetih im događanja, moraju biti zadovoljni. Što će donijeti bliža perspektiva, s logično većim očekivanjima, druga je tema...
Komentari (0)
Komentiraj