Ministar zdravstva Vili Beroš dočekao je i taj trenutak, dan kada je počelo cijepljenje protiv koronavirusa. Razgovarali smo u nedjelju navečer, nakon što se uvjerio da je cijepljenje u Hrvatskoj počelo bez ikakvih problema. Nije bio euforičan poput svojeg najbližeg suradnika, docenta Krunoslava Capaka, koji je već ujutro izazvao konsternaciju na društvenim mrežama slikajući se kako sjedi na kutiji s toliko iščekivanim “čarobnim” cjepivom. “Dobri Vili” misli da je to, istina, nepromišljen potez, ali efemerna stvar. “Vrijeme je opraštanja, pa treba oprostiti i dr. Capaku, pogotovo što taj čovjek deset mjeseci, osim dva tjedna u kolovozu, teško radi preuzimajući na sebe odgovornost i rizik za donošenje mjera. Na toj slici se vidi da on ima u glavi samo jednu misao: Konačno je došlo!” opravdava ga ministar Beroš.
I sam je ove godine prolazio slično. Javnost ga je u početku kovala u zvijezde, politika mu proricala sjajnu budućnost, a dio HDZ-a već vidio u Bandićevoj fotelji. A onda je došla jesen i eksplozija zaraze. U jednom trenutku bili smo blizu 5000 zaraženih i stotinjak mrtvih dnevno. “Covid-ministar” je postao politički poltron, karijerist s naslovnih stranica, samoreklamer koji ne silazi s ekrana i na kraju “čovjek koji ne stoji baš najbolje u Banskim dvorima”.
U nedjelju navečer u salonu zagrebačkog Westina u kojem smo razgovarali, Beroš je bio sve samo ne zabrinut čovjek. Vidno umoran, bio je miran, zadovoljan i, mada tako neće reći, uvjeren da je najgore prošlo.
Kako je protekao prvi povijesni dan cijepljenja protiv covida?
- To je bio povijesni dan. Sjećate li se proljeća kada su se mnogi pitali kada će stići cjepivo? Tada sam rekao da ćemo, uz malo sreće, imati cjepivo unutar godinu dana jer je u pronalazak cjepiva uključen cjelokupni svjetski znanstveni potencijal. Ovo je prekretnica u borbi protiv covida-19 i sretan sam što je u sve to uključena i Hrvatska. Bila je to prava borba za cjepivo. Vrlo rano smo počeli pregovore oko nabave. Imat ćemo dovoljno cjepiva, ali u početku za one najugroženije. Vjerujem da će se i svijest hrvatskih građana o potrebi cijepljenja dovoljno razviti do trenutka kada to bude potrebno, mislim do proljeća kada će se cijepiti većina građana. Moramo dosegnuti tih 70 posto procijepljenosti da bismo stekli imunitet krda. Međutim, pitanje je kako će se bolest ponašati u budućnosti, ne samo zbog mutacija. Hoće li to biti sezonalna bolest kao gripa te koliko će zapravo trajati imunitet? Sve su to otvorena pitanja koja uključujemo u promišljanja o tijeku cijepljenja u budućnosti.
Jesmo li se u ovih godinu dana naučili brže učiti?
- Jesmo. Kad mi se prigovara da smo se fokusirali na covid, priznajem to jer je naš najbolji potez upravo centraliziranje liječenja. U KB-u Dubrava postignuti su takvi uvjeti da ih se ne moramo sramiti, liječe više od 450 ljudi dnevno, troše 360.000 litara tekućeg kisika u jednom satu. Nema bolnice u Hrvatskoj u kojoj se može nešto takvo učiniti. Uz neumoran angažman svih zdravstvenih djelatnika, Dubrava sad funkcionira savršeno, pogotovo kada smo prevladali djelovanje raznih interesnih skupina. Mi kao Vlada i ja kao ministar moramo se odužiti Dubravi, ponajprije da je obnovimo, ali i da joj damo dodatni stručni i znanstveni potencijal.
Kakvi su nam trendovi? Čini se da smo sada u nešto boljoj situaciji nego prije dva-tri tjedna.
- Vjerujem da jesmo jer su mjere pooštrene. I građanstvo je shvatilo da se od ove bolesti teško obolijeva, ali i umire. Trendovi su sada obećavajući iako se može dogoditi da će blagdansko vrijeme malo pogoršati te brojeve. Cjepivo se pojavilo, i to je sjajno, ali ono samo neće biti dovoljno da prebrodimo ova prva tri zimska mjeseca.
Zašto smo se mi uopće u prosincu po nizu parametara našli na dnu europske ljestvice u uspješnosti u borbi protiv virusa? A prije ljeta bili smo među najboljima.
- Jednoznačnog odgovora nema. Rijetko tko je napravio ono što smo mi uspjeli proljetos kada smo došli skoro do nule. Onda smo imali turističku sezonu koja nam je omogućila financijsko preživljavanje. Nakon toga uslijedilo je veliko opuštanje usprkos upozorenjima i mjerama. Nije mi jasno zašto ljudi u desetom mjesecu nisu povukli ručnu. Sadašnji veliki brojevi smrtnosti posljedica su onih 4000-5000 oboljelih koliko smo imali svakodnevno prije nekoliko tjedana. Broj preminulih ozbiljnije će početi padati tek za dva tjedna.
Je li točno zapažanje da se ljudima koji prebole koronu promijeni boja glasa?
- I meni je nakon što sam prebolio koronu zahvatilo glasnice. Možda je to jedna od posljedica, ali ima i puno značajnijih posljedica, recimo ozbiljnih plućnih poteškoća zbog čega smo osnovali postkovid ambulante u Dubravi i na Jordanovcu. Prema sugestiji akademika Samaržije, osnovali smo posebni Centar za analizu kasnih posljedica covida. Prema njegovu mišljenju, možda će se nekim ljudima morati transplantirati pluća zbog fibroze. Nadam se da se to ipak neće dogoditi. Trebat će još puno učiti o toj bolesti. Puno smo naučili i proljetos, kada smo skoro sve zatvorili. Uobičajena zdravstvena zaštita, osim hitne i onkologije, doista je trpjela. Sada, s neusporedivo većim brojem bolesnika i opterećenjem sustava, imamo više od 67 posto ostvarenih zdravstvenih usluga ako se uspoređuje s istim tjednom godinu dana ranije kad nije bilo covida. Na temelju toga možemo konstatirati da samo trećina sustava ne funkcionira, čime demantiramo sve one tvrdnje o “pucanju” zdravstvenog sustava.
Kako su epidemiološki prošli božićni blagdani? Bilo je okupljanja ljudi bez maske i bez distance u Splitu, Zadru, Zagrebu...
- Ne mogu ništa drugo nego kritizirati, iako kao građanin razumijem poglavito mlade koji trebaju neki ispušni ventil. Treniranje strogoće kod njih ne pomaže. Ali, ne razumijem nebrigu za starije u njihovim obiteljima. Mi smo znali za rizike božićnih migracija, pa smo uveli propusnice. Mobilnost populacije, pogotovo mladih asimptomatskih, najznačajniji je faktor u širenju virusa. Sve to činimo s razlogom kako bismo smanjili i maksimalno prevenirali broj umrlih. Moram priznati da mi je najteže ujutro čuti tu brojku.
Koliko je do sada bilo stvarno zaraženih ljudi?
- Ukupan broj stvarno zaraženih mogao bi se kretati oko 400.000 ljudi, jer je epidemiološka procjena da postoji dva do tri puta više zaraženih od dijagnosticiranih. To bi se moglo utvrditi serološkim testovima na uzorku populacije, što je i u planu. Unatoč manjem broju ukupno testiranih, postotak pozitivnih među testiranima ispod 30 posto pokazatelj je da su testiranja prilagođena vremenu i prostoru. Prema tome, a i ostalim parametrima poput raznih analiza epidemiologa i dojava s terena, možemo zaključiti da su mjere pogođene.
Kad se mogu očekivati konkretni rezultati posljednjih mjera?
- Konačne rezultate mjera je teško predvidjeti, ali neke su procjene da treba proći četiri do pet tjedana od donošenja. Ali, moram napomenuti, bez odgovornosti građana brojke će i dalje rasti. Donošenje mjera nisu samo brojke u excel tablici ili copy-paste donesenih mjera u drugim državama EU. Stožer bi tada imao lagan posao. Svaka zemlja je specifična. Zahtijeva mozaičko razmišljanje, pri čemu svaki dio slagalice treba sjesti na svoje mjesto. Stožer u tom smislu ima jednu časnu, ali i nezavidnu ulogu jer određena skupina ljudi će uvijek biti nezadovoljna pojedinom mjerom. S time nemamo problem i na to smo bili spremni. Uvažavamo konstruktivna mišljenja i dobronamjerne savjete, ali ne dopuštamo da se ugrožavaju glavne premise djelovanja Stožera.
Kasnite li s medijskom kampanjom za cijepljenje?
- Usvajanje Plana uvođenja, provođenja i praćenja cijepljenja protiv bolesti covid-19 prekretnica je borbe s koronavirusom. Kampanjom “Misli na druge – cijepi se!” želimo informirati građane pružajući znanstveno utemeljene informacije o cjepivu protiv covida-19. Fake news, razne špekulacije neprovjerenih izvora lako se razbistre kada ih usporedite s vjerodostojnim informacijama. Za sada cijepljenje ide prema planu i nismo naišli ni na kakve prepreke.
Može li se početak kampanje uspoređivati sa sličim kampanjama u drugim zemljama?
- Razumljivo je da mediji propitkuju svaku odluku Ministarstva i Vlade, pa tako i aktualnu kampanju za cijepljenje. One koji drže figu u džepu moram razočarati. Tijek javne informativno-edukativne kampanje naslanja se na zajedničku kampanju EU. Kampanja se nije slučajno dogodila niti kasni s provedbom, kako određeni mediji špekuliraju. U prvoj fazi aktivnosti su usmjerene na najugroženiju skupinu, najugroženije zdravstvene djelatnike i korisnike domova za starije i nemoćne. Iz tog razloga nije bilo potrebe za početkom klasične medijske kampanje u vidu oglasa, plakata i ostalih komunikacijskih kanala namijenjenih široj javnosti. Ona će se dogoditi kada za to dođe vrijeme odnosno kako se bude bližio trenutak cijepljenja šire populacije.
Ali obavezni postupak javne nabave još nije pokrenut. Ako se uzme u obzir da će biti žalbi, može li se sve nepotrebno otegnuti?
- Bit će pokrenut na vrijeme, HZJZ je svjestan toga. Očekujem da će svi koji sudjeluju u ovom procesu biti odgovorni. Mora se uzeti u obzir da kampanju pripremaju ljudi u Zavodu i Vladi koji se bore istovremeno i s pandemijom i vode bitku za cjepivo.
Možete li objaviti neka imena poznatih ljudi koji će sudjelovati u kampanji?
- Još je rano, ali ne prođe dan da nam se netko od javnih osoba, poznatih glumaca, televizijskih lica, sportaša ili novinara ne javi. Javili su se Ćiro Blažević, Vojo Šiljak i mnogi drugi. Svaki od tih poziva veseli i drago nam je što žele pridonijeti ovoj povijesnoj kampanji.
Jesu li se javili neki poznati liječnici? Ili biskupi?
- Liječnici su neupitni, oni su na dispoziciji. S biskupima izravnih kontakata nije bilo. Međutim, slušao sam splitskog nadbiskupa Barišića. Nije izravno rekao da će se cijepiti, ali moglo se razumjeti da hoće. To je vrlo važno za kampanju.
Kako komentirate ankete među zdravstvenim djelatnicima koje su šokirale javnost velikim brojem onih koji se ne žele cijepiti?
- Što se tiče samog interesa za cijepljenje zdravstvenih djelatnika, stalno dobivamo dopune i vjerujem da će odaziv biti izniman. Sporna anketa koju spominjete mislim da nije bila provedena najbolje i ne predstavlja realnu sliku. Treba imati na umu da je jedan dio zdravstvenih djelatnika već prebolio covid i naravno da oni razmišljaju da se ne cijepe u ovoj fazi kampanje. To ću učiniti i ja. Zašto bih nekome oduzeo cjepivo koje mu može u perspektivi spasiti život? Preboljeli od covid-19 imaju vremena cijepiti se tri do šest mjeseci nakon preboljele bolesti i apeliram da to i učine.
Hoće li ljudi koji se cijepe dobiti neki dokument, certifikat? Govori se o tzv. zelenoj covid-propusnici. Kakvu bi praktičnu korist za građane mogla imati?
- Hrvatska se u ovom trenutku još nije odlučila za takvo rješenje. Potvrda će svakako postojati kod liječnika obiteljske medicine, a hoćemo li izdavati nekakvu javnu ispravu koja bi služila u prometu, u ovom trenutku ne mogu potvrditi. O tome će odlučiti EU, ali i svaka zemlja za sebe. U Francuskoj se govori o zelenim certifikatima. Osobno, čini mi se da je to dobra ideja, ali ako bolest suzbijemo do kraja ljeta cijepljenjem, pitanje je koliko nam je to potrebno. Ako suživot s covidom bude dugotrajniji, onda će nam certifikati ili imunološke putovnice gotovo sigurno trebati.
U kakvom je sada stanju zdravstveni sustav?
- Zdravstveni sustav je pod znatnim pritiskom, ali pokazao je svu snagu naše struke, medicinskog kadra i organizacije. Krizni plan bolnica to najbolje pokazuje.
U kojem trenutku je bilo najteže? Je li sustav u nekom trenutku bio pred pucanjem?
- Teško je izdvojiti koji su bili najteži trenuci u zdravstvenom sustavu tijekom epidemije jer svaki dan je sa sobom nosio velike izazove. Najveći angažman zahtijevala je Varaždinska, Međimurska, ali i Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija. Kada se počeo puniti bolnički sustav, pokrenuo sam mobilizaciju zdravstvenog osoblja za cijelu Hrvatsku. Slučaj Varaždina i Međimurja bio je test svih testova i sa zadovoljstvom mogu zaključiti da smo ga uspješno položili.
Jesu li zdravstveni radnici dovoljno stimulirani i nagrađeni za svoj iznimni trud? Susjedi daju više od 10 posto.
- Odluka Vlade o posebnim nagradama za rad s oboljelima od covida-19 u iznosu od 10 posto osnovne plaće za radnike u sustavu zdravstva donesena je s namjerom da se zahvalimo našim herojima na prvoj crti obrane. Sve eventualne nedoumice oko isplate plaća smo dodatno razjasnili. Došlo je do određenog nerazumijevanja jer je odluka Vlade donesena kada je većina zdravstvenih ustanova već izradila obračun plaće za studeni. Upravo da bismo izbjegli bilo kakve zabune, najavili smo da će se nagrada za covid-19 isplatiti zajedno s plaćom za prosinac. Želim istaknuti da su ravnatelji ustanova ti koji određuju raspored, način organizacije rada te postojanje dežurstava pripravnosti.
Ne mogu prihvatiti određene komentare kako smo nagrađivanjem najugroženijih zdravstvenih djelatnika njih zapravo podcijenili. Naprosto, treba sagledati širu sliku. Treba se prisjetiti i značajnog porasta plaća u sustavu zdravstva na prekovremeni rad dodatkom 3. kolektivnog ugovora, osnovica plaća koje rastu svake godine, da ne govorimo o plaćanju prosječne tromjesečne plaće kod samoizolacije zdravstvenih djelatnika koji su se zarazili na radnom mjestu.
Koliko će Hrvatsku koštati borba s koronom?
- Epidemija koronavirusa je skupa priča, ali smo uspješno prošli kroz njezin uvod, zaplet, a vjerujem da ćemo i rasplet. Od početka epidemije do 18. prosinca 2020. potrošeno je ukupno 927,404.489 kuna. Od toga, na testiranje 574,472.621 kuna, na liječenje 268,998.933 kune, na bolovanja 83,932.935 kuna. U ovom trenutku ne možemo točno odrediti koji je točno trošak cijepljenja, ali uskoro ćemo imati i te brojke. Kad se pribroje troškovi prilagodbe Dubrave i drugih bolnica, nabave respiratora, onda se trošak penje i iznad milijardu i tristo milijuna.
Zdravstvo je u problemima desetljećima, ali dug prema veledrogerijama postaje neuralgična točka. Kako ga riješiti?
- Problemi se generiraju generacijama i bez rezolutnih, kirurških mjera neće biti rješenja. Kada se u kontekst svega o čemu govorimo stavi dug prema veledrogerijama, ne treba nas čuditi njegova visina. Da podsjetim, Vlada je u studenom rebalansom proračuna za dug veledrogerijama osigurala 1,34 milijardi kuna. Dugovi su prije toga dosezali gotovo pet milijardi kuna. Imamo konstruktivne razgovore s predstavnicima veledrogerija i postigli smo razumijevanje oko situacije s dugovima. A najvažnije je da će bolnice i dalje imati lijekove. Za ostatak duga zajedno s Ministarstvom financija tražimo prihvatljivo rješenje.
U sporu ste i sa sindikatima oko plaća i prekovremenog rada. Činilo se da bi naše zdravstvo moglo bankrotirati i prije pandemije koronavirusa, pa je logično pitanje kako može funkcionirati u ovako teškim okolnostima.
- Problem oko prekovremenih se gomila godinama, pa se ne može riješiti preko noći. Imamo i to u planu za rješavanje. Pandemija otkriva najbolje i najgore u cijelom društvu, pa tako i u cjelokupnom zdravstvenom sustavu. Najbolji je, definitivno, entuzijazam zdravstvenih radnika, kao i visoka razina zdravstvene skrbi. Manjkavosti dobro znamo jer ih naš zdravstveni sustav nosi na leđima desetljećima. Više sam puta naglašavao da je naš zdravstveni sustav potrebno učiniti financijski održivim. Riječ je o velikom zahvatu koji ne možemo raditi tijekom epidemije koronavirusa. Prvo trebamo izliječiti naše građane, a potom ćemo krenuti s liječenjem našeg zdravstvenog sustava.
Ima puno vaših kritičara koji tvrde da ste s ovim mjerama zakasnili barem nekoliko tjedana.
- Ne bih rekao da su mjere zatvaranja zakasnile. Takav zaključak se jedino može donijeti ako izolirano gledamo samo brojke, bez konteksta. Uspjeh donesenih mjera ovisi o brojnim faktorima, a jedan od njih je i odgovornost građana. Uzalud nam mjere ako ih ne poštujemo.
Jeste li vi u Stožeru ili vi kao struka popuštali pritiscima politike?
- Stožer jest osnovala Vlada i razumljivo je da se postavlja teza političkog utjecaja. Kao ministar zdravstva ne namjeravam razuvjeravati one koji sami po sebi imaju problem s povjerenjem u institucije. Hipotetski, da su mjere u službi politike, a ne građana, vrlo brzo bi se pokazalo da ne funkcioniraju. To nije slučaj s našim Stožerom, on predstavlja jedinstven stav svih članova.
Ipak, sjetimo se Vukovara, popustljivosti oko ograničavanja okupljanja na svadbama, sprovodima i posebno na vjerskim okupljanjima?
- Sve su to specifični događaji koji su naprosto morali imati svoj epidemiološki okvir. Zamislite samo da smo zabranili u tim situacijama kontrolirano okupljanje. Nastao bi još veći problem i imali bismo opasnost potencijalnog širenja koronavirusa.
Kako je došlo do sukoba u Znanstvenom savjetu i oko njega?
- U svemu tome glas struke je jako bitan i nitko ga ne osporava. Tako je i sa Znanstvenim savjetom i našim znanstvenicima diljem svijeta. Daleko od toga da ih se ne uvažava, ali je važno konstatirati kada rasprava krene u neproduktivnom, krivom smjeru. U jednom trenutku, kada se rasprava zahuktala na društvenim mrežama, uvjeren sam da je dodatno zbunila građane i unijela im nepovjerenje u struku. Propitkivanje znanstvenih stajalište je dobrodošlo, ali kad dolazi do “sudara” raznih interesa, očekivati je da neće rezultirati korisnim zaključcima. Sada više nego ikad trebamo biti ujedinjeni i raditi isključivo na dobrobit hrvatskog naroda.
Zanimljivo je da najoštriji kritičar rada Stožera prof. Đikić u anketama dobiva najviše povjerenja građana?
- Drago mi je da je znanstvenik Đikić dobio povjerenje velikog broja građana, ali ta uloga ga i obvezuje da odgovorno komunicira u javnom prostoru. Znalo se dogoditi da su se poslale kontradiktorne poruke u kraćem periodu, što unosi razdor u već podijeljenu naciju i nepovjerenje u važnost poštovanja epidemioloških mjera.
Što ste radili prije točno godinu dana i jeste li znali za koronu?
- Tada sam bio pomoćnik ministra Kujundžića. Čuo sam za koronavirus koji se tada pojavio u Kini i počeo se širiti Italijom.
Biste li prihvatili ovu dužnost da ste znali što vas očekuje?
- Uvijek. Nikada nisam bio od onih koji guraju glavu u pijesak i nadaju se da će sve proći samo od sebe. To tako u životu ne ide. Istina, nije lako suočiti se s velikim izazovima, ali kod mene uvijek prevlada želja da pomognem ljudima i učinim nešto časno za svoju zemlju.
Zašto liječnici u tako velikom broju uopće idu u politiku? Koji je to poriv?
- Radi se o specifičnom sustavu i sektoru za koji je velika prednost ako poznaješ područje zdravstva. Svaki sektor ima svoje osobitosti, a zdravstvo je poseban izazov. Vjerujem da je to jedan od razloga zašto se mnogo liječnika pronašlo u Ministarstvu zdravstva. Ne vidim zašto liječnici ne bi smjeli biti u politici. To je demokratsko pravo svakog građanina i, ako osjeća potrebu da ima što reći i učiniti, trebao bi slijediti svoje težnje. Ja nisam tipični političar, nisam došao u Ministarstvo da budem na vlasti, nego da pomognem u onome što znam. Ne držim se grčevito za fotelju ministra, vlast mi ne godi. I ovo sada što s vama razgovaram, a poslije toga idem na televiziju, za mene je stres. Najvažnije mi je da imam rezultate. Ja samo želim biti funkcionalni ministar zdravstva. Mislim da probleme zdravstva treba i može rješavati samo netko iznutra. Kada me ministar Kujundžić pozvao da pomognem, ja sam to prihvatio jer znam što treba napraviti, znam u kojem grmu leži zec. Dobro znam što se treba i može napraviti u budućnosti za zdravstvo u Hrvatskoj. U svemu tome omeo nas je covid-19, pa smo morali redefinirati naše planove. Vjerujem da će tome uskoro biti kraj i da ćemo se moći potpuno posvetiti cjelokupnom zdravstvenom sustavu.
Kako ste, zapravo, preživjeli ovih godinu dana? Bili ste u anketama popularniji od premijera, a onda su uslijedile kritike i u zadnjim vas anketama uopće više nema.
- Super, hvala Bogu. Ne zanima me ta popularnost, zapravo ona me samo dodatno opterećuje. Sve je to relativno i ne osigurava nikome opstanak. U jednoj fazi razvoja ove bolesti ljudi su gledali u Stožer i u mene pomalo iracionalno i zbog toga se vjerojatno dogodila takva popularnost. Time ne umanjujem važnost povjerenja građana, dapače. Veseli me kada imam osjećaj da pozitivno utječem na njihove živote. To mi je jedino važno i nadam se da ću opravdati njihovo povjerenje.
Pretplatite se, donosimo Globus sigurno do vašeg doma!
01/22 55 374
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.