Slavlje navijača Rijeke
 MATIJA DJANJESIC/CROPIX
Povijesni dan riječkog nogometa

Mišković: ‘Dokazali smo da se i s manje novaca od Dinama i Hajduka mogu napraviti velike stvari‘

Prije tri godine, 21. svibnja 2017., kolo prije kraja prvenstva, Rijeka je osvojila svoj prvi naslov prvaka
Piše: Orlando RivettiObjavljeno: 21. svibanj 2020. 13:38

Rujevica, 21. svibnja 2017. Rijeka - Cibalia 4:0! Povijesni dan riječkog nogometa. Kolo prije kraja prvenstva Rijeka je osvojila naslov prvaka. Rijeka 88, Dinamo 83, Hajduk 66, Osijek 60... U posljednjem kolu u Maksimir je Rijeka došla kao novi prvak, u mamurluku izgubila 2:5... Ali je četiri dana kasnije u Varaždinu svladala Dinamo 3:1 u finalu Kupa i osvojila svoje drugo Rabuzinovo Sunce. Dvostruka kruna! Za povijest. Za sva vremena.

- Svjestan sam da nas čeka nekoliko pijanstva i mamurluka, ali doći će i triježnjenje, jer nogomet ide dalje. Znam koliko je Riječanima bilo teško te 1999. godine, ali i svih onih godina koje su dolazile. Drago mi je da smo ih uspjeli razveseliti povijesnim naslovom - rekao je Kek poslije osvajanja naslova, a nakon pijanstva sve odveo u karantenu da bi još jednom udario dinamovce mačem po koljenima.

Grad na nogama

U Varaždinu je Zdravko Mamić prije kraja utakmice napustio svečanu ložu. Rigao je vatru gorčine. “To ste vidjeli sada i nikad više!” Rijeka mu je uzela sve.
Rijeka je osvojila svoju prvu titulu prvaka Hrvatske nakon što je Dinamo upisao jedanaest kruna zaredom. Svoj četvrti trofej nakon Kupa i Superkupa 2014. godine trima pobjedama nad - Dinamom!
U pretposljednjem kolu, 21. svibnja 2017. godine, cijeli je grad bio na nogama. Samo šest tisuća sretnika moglo je zauzeti mjesta na stadionu, kasnije je izgrađena sjeverna tribina. Vinkovčani su bili crv na udici... Petnaest minuta je trajala neizvjesnost. Mario Gavranović je dvama pogocima otvorio vatromet... Šampionski!
Vinkovčani su u osmom kolu istog prvenstva igrali neriješeno (0:0) s Rijekom i počeo je lov na Keka. Neki su ga razapinjali na križ zbog izjave da neki igrači nisu dovoljno trčali... Pitali su se kritičari tko će biti kriv ako u sljedećoj utakmici izgubi od Dinama, novinari... Rijeka je svladala Dinamo (5:2) za čijem je kormilom bio Zlatko Kranjčar (prvak sa Zagrebom, kasnije i trener Rijeke) i počela jurnjavu prema naslovu prvaka. Na svom putu, do susreta s Cibalijom i matematičkog osvajanja naslova samo je jednom posrnula, od Lokomotive u Zagrebu. Pogotkom Lovre Majera u 92. minuti...

Svi smo sanjali

Rječinom je tekao šampanjac. Rijeka je te noći raspametila Rijeku. Djedovi i unuci, svi kojima je Grad na Rječini u srcu, ponosili su se Rijekom. Miškovićevom Rijekom.
Prekrasna slika poslije utakmice. Franko Andrijašević na rukama navijača, ali i svi ostali. Rijeka sretnih ljudi na zelenom travnjaku u slavlju sa svojim nogometašima. Po komad dresa za vječni suvenir... Pjesma do zore. Slika za sva vremena.
Andrijašević 16, Gorgon 12, Bezjak i Gavranović 11 golova, svi zajedno 50, otvarali su put do naslova prvaka. Snažne i kompaktne momčadi. Orkestar dirigenta “maestra Keka”. Franko Andrijašević bio je najbolji strijelac Rijeke i najbolji igrač HNL-a.
Damir Mišković je u pet godina stvorio europski, ali i šampionski klub. “Diktator u bijelim rukavicama” s vječnim osmijehom na licu, vjerovao je u svoje ljude, u ono što svi zajedno rade. Glava je hobotnice s Rujevice. Od kraja te šampionske godine i vlasnik 70 posto kluba. Bolje rečeno, tvrtka Teanna Limited. Kćerke Matea i Anna.

Nije Mišković bio na toj povijesnoj utakmici. Bio je u Švicarskoj, kćerke su diplomirale taj dan...
- Što je prošlo već tri godine? - zapitat će se Mišković iz Dubaija. Trebao bi se vratiti idući tjedan, za nastavak sezone i kup-utakmicu s Osijekom.
- Fizički nisam bio na Rujevici, ali uživao sam u svakom trenutku utakmice i svega što se događalo nakon posljednjeg sučeva zvižduka. Čarolija. Sanjali smo svi zajedno taj trenutak. Radili naporno i prije svega vjerovali. Kolektivno. Nema uspjeha bez zajedničkog rada. Pojedinac može samo sve - pokvariti - govori Mišković.

Damir Mišković je klub preuzeo na svoj rođendan, 20. ožujka 2012. godine, u teškim vremenima. Rijeka je bila “na respiratoru” tadašnjeg predsjednika, pokojnog Roberta Komena, koji je uvijek vjerovao u - investitora i gradonačenika Vojka Obersnela. Prve sezone se spasio od ispadanja jer Dugopolje nije dobilo licencu, pa Rijeka i Inter nisu morali razigravati za ostanak u HNL-u... Nakon dvije godine osvojen je Kup, 2017. godine naslov prvaka.
- Rekao sam da ćemo osvojiti naslov. Krenuli smo ga napasti nakon treće godine. Željeli smo napraviti nešto veliko, ono što nikome prije toga nije pošlo za rukom. Rijeka može biti mali kub, ali svojom tradicijom i navijačima zaslužuje - ponos. Na sreću, uspjeli smo! Igrali smo prije toga Europsku ligu, osvojili Kup. Bili smo pozitivni. Atmosfera oko nas bila je jednostavno - poticajna. Cijeli je grad bio - HNK Rijeka. U toj sjajnoj atmosferi moralo se dogoditi nešto za pamćenje.

Šampionski kolektiv

Prije toga dogodio se Stuttgart, Europa je stigla na Kantridu, izgradila se Rujevica... Rijeka je rasla do dvostruke krune.


- Navijači, političari, novinari, portali... svi smo bili jedno tijelo - HNK Rijeka. To je tajna uspjeha. Dodatni motiv, strahovita energija. Nemojmo zaboraviti da je Dinamo osvojio samo dva boda manje. Bili su silno jaki Soudani i društvo. Možda smo i prije te 2017. imali neke kvalitetnije igrače na nekim pozicijama, ali nikad nije bilo toliko zajedništva. Pokazali smo karakter. Izgubili smo jednu utakmicu, prije one posljednje u Maksimiru, od Lokomotive. Momčad je bila koncentrirana, stroj, željezna disciplina, ali i raskoš maštovitosti. Na krilima cijelog grada... Cijeli klub je živio za taj naslov. Uprava i sportski segment. Kek, Juričić, Mance, Šćulac... Do one čistačice, svi su dali svoj doprinos. Pokazali smo da se s puno manje novaca, od konkurenta Dinama i Hajduka, mogu napraviti velike stvari. Najveća zasluga ide igračima, pokazali su karakter. Privrženost klubu. Do tog naslova kroz klub je prošlo više od 140 igrača. Pronašli smo momčad. Šampionski kolektiv. Moćan. Taktički, fizički i mentalno.
U osam godina osvojio je Mišković s Rijekom prvenstvo, tri Hrvatska kupa i jedan Superkup. Kada opet po naslov...?
- Kada Bog da... Cilj je biti u vrhu hrvatskog nogometa, igrati Europu, zaraditi. Sada imamo mladu potentnu momčad, novi projekt. Uspješan s novim trenerom. Naši mladi igrači su najveće bogatstvo. Ne, nema financijske panike, plaće su redovite - rekao je Mišković.

Linker
16. travanj 2024 10:53