NENAD BJELICA IZJEDNAČIO REKORD Samo dvojici Dinamovih trenera to je prije uspjelo, a jedan usprkos rezultatu nije uspio zadržati posao

Dinamo je u jesenskoj polusezoni nastavio svoju dominaciju u Prvoj HNL i bilo bi pravo čudo da ne dođe do svoje 21. titule u samostalnoj Hrvatskoj, čak 14. u posljednjih 15 sezona. Tek četvrti put, a odigrano je dosad 27 sezona (ne računajući prvu 1992. godine kad je cijelo prvenstvo odigrano od veljače do lipnja), vodeća momčad prvenstva na kraju jesenskog dijela sezone ima više od deset bodova prednosti u odnosu na svog najbližeg pratitelja.

Momčad Nenada Bjelice izjednačila je učinak iz sezona 2007./08. i 2017./18. kad je drugoplasiranom također već nakon prvog dijela natjecanja pobjegla 12 bodova. Prvi put to se zbilo prije 12 godina kad je takvu prednost nad Rijekom stvorio Branko Ivanković u 19 jesenskih kola. Nije to Ivankoviću bilo dovoljno da zadrži klupu Modrih, na zimu ga je Zdravko Mamić smijenio i prvenstvo je okončao Zvonimir Soldo. Dinamo je na kraju bi prvak s čak 28 bodova viška nad drugoplasiranim Osijekom.

Tri boda ‘kratki’

Prije dvije sezone Hajduku je u 20 kola 12 bodova pobjegao Mario Cvitanović. Ni on nije dočekao kraj sezone, odradio je 25 utakmica pa ga je naslijedio Nikola Jurčević, dok je posljednje kolo s klupe odradio Bjelica. Dinamo je nakon 36 kola bio prvak s tek tri boda viška nad Rijekom.

Bjelica je autor četvrtog plus 10 jesenskog rezultata, ostvario ga je prošle sezone kad je nakon 18 kola imao 11 bodova više od Osijeka. Druga je na kraju bila Rijeka s čak 25 bodova zaostatka. Imao bi Dinamo 11 viška i u sezoni 2005./06., no svoju utakmicu posljednjeg 18. jesenskog kola odradio je tek u veljači. Svladao je Hajduk na Poljudu golom Luke Modrića i praktički riješio prvenstvo.

Iako je Dinamo izjednačio rekordnu prednost nad drugoplasiranim u jesenskom dijelu Prve HNL, nije ni blizu najboljeg učinka lidera nakon 19 odigranih kola. Bjeličin Dinamo na 13. je mjestu najučinkovitijih lidera poslije 19 odrađenih ligaških dionica s 47 osvojenih bodova.

Rekord su tri boda više koje je maksimirski klub ostvario u tri sezone. Prvi put u sezoni 1996./97. pod Ottom Barićem, koji je i najuspješniji, budući da je njegova Croatia tada imala gol-razliku 63:17. Nakon Barića isti učinak ostvario je Josip Kuže u sezoni 2005./06. te Kuže i njegov nasljednik Ivanković u sljedećoj sezoni.