Kratkoročnim i dugoročnim odlukama UEFA će 19. travnja učiniti danom koji će se spominjati u povijesnim knjigama europskog nogometa. Izvršni odbor kontinentalne organizacije konačno bi trebao donijeti ključna rješenja za Europsko prvenstvo koje starta 11. lipnja u Rimu, a jednako je bitno da će potvrditi novi sustav Lige prvaka čija primjena stupa na snagu 2024. godine ako se to ne promijeni zbog pobune velikana koji inzisiraju na Superligi. Format sa 36 klubova koji će svi igrati u jednoj ligi, bez skupina, svaki deset utakmica po švicarskom modelu inspiriranim šahom, ponovno s ciljem veće zarade.

Promašena varijanta

Euro je pred vratima. Varijanta s domaćinstvima po cijeloj Europi pokazala se teškim promašajem, no UEFA je ustrajala na tom modelu. Prije sastanka Izvršnog odbora devet gradova, od predviđenih dvanaest, potvrdilo je da će se kod njih igrati s gledateljima. Posljednji se na tu listu pridodao Rim. Prije njega London, Glasgow, Baku, Bukurešt, Amsterdam, Kopenhagen, Budimpešta i St. Peterburg.

Kako je krovna kuća europskog nogometa postavila uvjet da će utakmice imati samo stadioni na kojima će biti publike, barem dvadesetak posto kapaciteta, postavljen je bio rok do 7. travnja. Tada su se gradovi i države trebali izjasniti mogu li to jamčiti. Garancije su stigle s osam adresa, nešto kasnije i iz talijanske prijestolnice, no nisu ih poslali Bilbao, Dublin i München. Vijesti iz njemačke govore da bi Bavarska u zadnji čak mogla potpisati te papire, ali za to nema potvrde. Opasno vise i baskijski i irski grad. Hoće li danas UEFA oduzeti domaćinstvo Bilbau i Dublinu, možda i Münchenu? Mnogi se to pitaju i velike su šanse da bude tako.

Španjolski savez već je predložio Sevillu u zamjenu, a UEFA je napravili inspekciju stadiona Tottenhama u Londonu, koji bi trebao uskočiti umjesto Dublina. Kao opcija spominje se i Manchester, ali i da pojedini gradovi, koji su već organizatori, dobiju još poneki susret. Čelnici irskog nogometa i ovaj su vikend bili u komunikaciji s UEFA-om tražeći kako spasiti da turnir dođe na Aviva stadion. No, tamošnja Vlada odbila im je dati granacije za navijače i UEFA, ne dođe li do preokreta, ima samo dva izbora - ili će se držati svojeg stava i preseliti domaćinstvo na drugu lokaciju ili ipak na kraju popustiti i dopustiti da se igra bez navijača.

London i Glasgow sigurni

Za Hrvatsku je najbitnije da su i London (Wembley) i Glasgow dali potvrde, jer Vatreni će na prvoj adresi igrati jednu utakmicu u skupini s Engleskom, a na drugoj dvije s Češkom i Škotskom. Nije nebitna niti priča o Dublinu, jer pobjednik naše skupine trebao bi se tamo naći na osmini finala, a to bi ipak mogao biti London (Tottenham). Englezima bi takav scenarij maksimalno odgovarao, jer bi još jednom bili domaćini, a ne bi bilo loše ni za Hrvatsku da osvoji prvo mjesto i ostane u Ujedinjenom Kraljevstvu. U slučaju druge pozicije Vatreni bi prvu nokaut fazu igrali u Kopenhagenu, a ako bi prošli kao treći tri su opcije - Glasgow, Budimpešta i Bilbao, umjesto kojeg bi mogao biti neki drugi grad.

UEFA mora raščistiti još pojedine vezane za Europsko prvenstvo. Dosta je pobornika ideje da reprezentacije umjesto 23 imaju pravo na listu staviti 25 igrača. Mnogi izbornici to zagovaraju, odgovaralo bi i Zlatku Daliću i to je jedna od točaka. Izglasa li se tako, a dobre su šanse, na Euru će biti ravno 600 nogometaša. Neće se morati cijepiti. Svjesna je UEFA da bi moglo biti problema s tim, jer nisu svi skloni cijepljenju.

Veći utjecaj

Dok je Europsko prvenstvo vruća tema, jer do početka su svega 53 dana, po europski nogomet dalekosežnije posljedice imaju reforme klupskih natjecanja. Nova Liga prvaka trebala bi startati 2024. godine, model je predstavljen, a najavljeno je da će danas biti izglasan. Trebao je već prošli mjesec, ali zapelo je zbog traženje ECA-e (Udruženja profesionalnih klubova), koja je htjela veći utjecaj na raspodjelu novca.

U Ligi sa 36 aktera svaki će imati 10 utakmica od rujna do siječnja, a potom ide nokaut faza. Spor je bio i oko četiri dodatna mjesta, jer osnova 32 popunit će se kao i dosad. Prevladava teza da Francuska dobije trećeg predstavnika, a da ostalo bude za klubove s najboljim koeficijentom. Naravno, sada treba vidjeti kako će se ova inicijativa velikih klubova o Superligi odraziti na ove planove.

Nama je bitno da će Hrvatska zadržati mogućnost da prvak po jednakoj proceduri kao i sada izbori Ligu prvaka. Dakle, igrajući s prvacima država koje nemaju izravno sudionika u elitnom natjecanju. Najbolji klub po rejtingu među tim zemljama, a koji je nacionalni prvak, izravno će u Ligu prvaka, potvrdi li se danas takva shema. To je ovog časa Dinamo, no tko zna hoće li Dinamo 2024. godine biti prvak i hoće li zadržati dovoljno dobar koeficijent.

Države poput Hrvatske i još niže rangirane na gubitku su zbog deložacije iz Europske lige u Konferencijsku ligu, ali to je na snazi već od ove 2021.