Godina koju privodimo kraju označila je još jednu važnu etapu u pogledu pokretanja nogometne Superlige. Naime, nakon što su praktički sve institucije Europske unije, u proteklih nešto više od godine dana, rekle svoje odlučno “ne” ideji stvaranja nogometne Superlige, još je jedan negativan odgovor stigao od Europskog suda u Luksemburgu.

Naime, prije 15-tak dana prva faza pravnog postupka pred Sudom je završena mišljenjem u kojem je nezavisni odvjetnik, Grk Athanasios Rantos, vrlo jasno i nedvosmisleno, čak po mišljenju mnogih pravnih stručnjaka i iznenađujuće negativno po argumente Superlige, okončao prvo poluvrijeme u ovome predmetu.

Zanimljiv datum

Zanimljivo je da je toga dana, isti Nezavisni odvjetnik, koji predstavlja eksperta Suda, u drugom predmetu koji se tiče Međunarodnog klizačkog saveza (ISU) također dao mišljenje koje je vrlo povoljno po međunarodne sportske saveze, kako je i mišljenje u predmetu Superlige povoljno po FIFA-u, ali prije svega UEFA-u. Slučajno ili ne, oba su mišljenja objavljena 15. prosinca, istog dana kada je donesena i najpoznatija sportska presuda, ona u predmetu “Bosman”. Ipak, ovoga puta odluke suda bi mogle ići u korist sportskih saveza.

Na tu temu, kao i na temu Europskog modela sporta, Pravni je fakultet u Rijeci u okviru Centra za sportsko pravo, politike u sportu i sportsku diplomaciju, te Jean Monnet katedre EU sportskog prava, politika u sportu i sportske diplomacije organizirao dva međunarodna okrugla stola na kojima su se analizirala pitanja oko postojanja Europskog modela sporta u Europi, te budući ishod postojanja Superlige.

Stručnjaci su bili usklađenog zaključka da je Europski model sporta, koji je došao u fokus interesa nakon pojave ideje pokretanja Superlige, jedini model sustava sporta u Europi. Taj model može imati više varijanti, poput skandinavskog modela, srednjoeuropskog ili istočnoeuropskog, no svaki od tih modela u potpunosti je suprotan Sjevernoameričkom modelu temeljenom na franšizama, sa svega nekoliko desetaka profesionalnih klubova u pojedinim sportovima te na čistom konzumerizmu. A upravo je model Superlige temeljen na Sjevernoameričkom modelu MLS-a ili NBA-a uz, kako su idejni tvorci rekli, iznimku nekoliko slobodnih mjesta i za klubove koji nisu osnivači Superlige.

Pravni fakultet u Rijeci

Kao što znamo, ideja Superlige nije novost. Tu ideju nekolicina uspješnijih klubova predvođenih AC Milanom, Real Madridom i sada Juventusom odnosno Barcelonom pokušava ostvariti od 80-tih godina prošlog stoljeća. Pozadina svega leži u težnji za stjecanjem većeg udjela financijskog kolača koji UEFA ostvaruje od TV i marketinških prava.

- Klubovi traže bogatiji nagradni fond i veći udio u profitu koji ostvaruje Liga prvaka, dok UEFA pokušava uspostavljanjem ravnoteže zadovoljiti te nezasitne klubove, ali i ostale klubove, pogotovo one iz manjih zemalja. I upravo u tom pokušaju ravnoteže leži biti i suština Europskog modela sporta - istaknuo je voditelj Centra i Katedre Pravnog fakulteta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Vanja Smokvina.

Naime, bit Europskog modela sporta, osim koncepta promocije u viši rang i ispadanja u niži je i uspostava mehanizma solidarnosti. Sve to zatvorena natjecanja poput Superlige nemaju. Važno je istaknuti da jedino u nogometu imamo europsko udruženje, a to je UEFA, koja svojim članovima – klubovima, temeljem uspjeha, raspoređuje nagradni fond.

Bez zatvorenih sustava

Štoviše, u slučaju da klub iz neke države nastupi u grupnoj fazi Lige prvaka, udio u tom mehanizmu solidarnosti, uživaju i klubovi iz nacionalnog prvenstva tog kluba.

- Navedeno je dokaz da zapravo pravi Europski model sporta imamo samo u nogometu, jer ostali sportovi ne dodjeljuju novac onima koji stvaraju igrače ili koji ih razvijaju, a to su klubovi. Ako konačna odluka Suda bude na tragu mišljenja Nezavisnog odvjetnika, vjerojatno će UEFA morati još veći udio nagradnog fonda rasporediti ostalim klubovima, no to bi trebao biti put i za ostale sportove. S druge strane, znamo da u nekim sportovima poput košarke imamo sukob Eurolige i FIBA Europa, pa je za očekivati da bi se, ako odluka suda bude potpuno nepovoljna po nogometnu Superligu, i u košarci mogle dogoditi promjene, prvenstveno u svezi postojećeg sustava natjecanja. Naime, Nezavisni je odvjetnik rekao da zatvoreni sustavi natjecanja ne mogu opstati u postojećem sustavu. Klubovi koji žele takvo natjecanje mogu u njemu sudjelovati, no ne mogu ostati unutar postojećeg sustava nacionalnih saveza i nacionalnih natjecanja. Moraju iz njih potpuno izaći, odnosno UEFA i nacionalni savezi ih mogu isključiti - dodaje Smokvina.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i sud u konačnici biti jednakog mišljenja kao i europske institucije te Nezavisni odvjetnik, a konačnu odluku možemo očekivati vjerojatno oko sredine 2023. godine.

- Vjerujem da će sud, pravno utemeljeno, slijediti političku poruku država članica EU-a koje su kroz više institucija, ali i kroz sami sudski postupak u kojem su sudjelovale gotovo sve države članice uključujući i Hrvatsku, dale svoj stav temeljen na pravnom okviru Europskog modela sporta, a koji je apsolutno suprotan konceptu tzv. Superlige - zaključio je Smokvina.