"Nadam se da će moj primjer nadahnuti građanke i građane Mostara, kada će u nedjelju glasati, da budu hrabri i shvate da kao pojedinci možemo donijeti pozitivne promjene", rekla je Irma Baralija za Associated Press, koja je najzaslužnija što se u nedjelju, nakon 12 godina, održavaju lokalni izbori.
Gospođa Baralija je, naime, podigla tužbu pred Europskom sudom za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu tvrdeći da su joj narušena ljudska prava jer ne može ostvariti svoje biračko pravo. ECHR je 29. listopada prošle godine presudio u njezinu korist te naložio promjenu izbornog zakona postavljajući jasne uvjete: ako se u roku od šest mjeseci ne donesu svi akti potrebni za organiziranje izbora, tada će Sud odrediti pravila.
Ozbiljan udarac
Bio je to ozbiljan i neočekivan udarac za dvije vodeće nacionalne stranke, bošnjačku Stranku demokratske akcije i Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH, koje su se našle u situaciji da moraju postići dogovor. Nisu se baš žurili, ali su ipak 17. lipnja ove godine stranački čelnici Bakir Izetbegović i Dragan Čović potpisali dogovor kojim su izbori u Mostaru omogućeni. Ali ipak nisu održani s lokalnim izborima u cijeloj BiH 15. studenoga - da su ih potpisali dva dana ranije, tada bi se i u Mostaru glasalo kada i u cijeloj zemlji.
I zato u nedjelju nešto više od 100 tisuća birača, koliko ih je na popisu što ga je potvrdilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP), ima priliku odlučiti o novom sastavu Gradskog vijeća. U to se tijelo prema izbornim pravilima bira 35 vijećnika, a oni bi naknadno iz svojih redova trebali izabrati novog gradonačelnika koji će naslijediti Ljubu Bešlića (HDZ BiH). A među njima je i gospođa Irma Baralija na listi Naše stranke.
Izbori su bili odgađani iz godine u godinu jer su se hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta BiH žalili na odredbe izbornog zakona kojima su bile definirane izborne jedinice u Mostaru, a Ustavni sud BiH je 2010. ocijenio kako su njihove primjedbe utemeljene. Sud je zaključio da tadašnje izborne jedinice diskriminiraju birače jer je iz svake od njih biran podjednaki broj gradskih vijećnika bez obzira na broj glasača koji o tome odlučuju, te ih stavio izvan snage.
SDA i HDZ BiH su zatim pregovarali o izbornim pravilima, ne dugo, samo devet godina. I da gospođa Baralija nije pokrenula sudski postupak, vrlo je vjerojatno da niti ove godine ne bismo imali izbore u gradu koji je ostao zapamćen po teškim sukobima između Hrvata i Bošnjaka tijekom rata u BiH.
Borba za 18 mjesta
Na izborima sudjeluju 32 političke stranke, koalicije i neovisna kandidata. Svima je cilj isti - osvojiti 18 mjesta u Gradskom vijeću i tako dobiti kontrolni paket koji će presuditi o novom gradonačelniku. Lista HDZ BiH za novog gradonačelnika nudi Marija Kordića, ravnatelja Doma zdravlja u zapadnom dijelu grada, a SDA bi za gradonačelnika željela postaviti Zlatka Guzina, liječnika bolnice "Dr. Safet Mujić" iz istočnog dijela grada. Na glasove Mostaraca ove godine računa i oporbena koalicija koju čine Naša stranka i SDP BiH. Oni, uz potporu stranke Narodi i pravda (NiP), računaju kako bi, na krilima uspjeha koji su ostvarili na izborima u studenome u Sarajevu, mogli dobiti i do šest mandata, što bi im osiguralo utjecaj na donošenje svih bitnih odluka.
U utrku se uključila koalicija "Ostajte ovdje - zajedno za naš Mostar" koja bi trebala okupiti mostarske Srbe, do sada uglavnom glasačko tijelo multietničkih stranaka. Ta koalicija, nastala pod izravnim utjecajem Milorada Dodika, računa da bi mogla dobiti do tri mandata. A i ona je za gradonačelnika predlaže liječnika, Velibora Milivojevića, direktora bolnice u Nevesinju.