Pokojni Johan Cruyff napravio je revoluciju preuzimajući Barcelonu koncem 80-ih godina prošlog stoljeća. Klub koji je godinama grcao u prosječnosti i financijskim problemima u samo dvije sezone transformirao je u europski Dream Team, koji je četiri puta u nizu bio prvak Španjolske, a 1992. godine i osvajač Kupa prvaka.
Josep Guardiola preuzimajući Barcelonu 2008. godine nije izveo klupsku revoluciju na Camp Nou - Barca je i u tom vremenu čvrsto plovila na temeljima koje je postavio Cruyff - ali njegova tiki-taka potpuno je promijenila nogometnu filozofiju u svijetu. Već u prvoj sezoni osvojio je sve što se moglo osvojiti, prezentirajući igre koje su sve oduševljavale i fascinirale navijače svih klubova, kao i nogometne stručnjake. Nitko nikad nije igrao nogomet kao što ga je igrala Guardiolina Barca...
Danas su navijači Barcelone uvjereni kako su nakon Cruyffa i Guardiole na klupi dobili trenera koji će ih po treći put lansirati na nogometni krov svijeta. Toliko vjeruju u Xavija Hernandeza i njegov nogometni genij. Međutim, usporedbe s Cruyffom i Guardiolom teško su zamisliv teret koji će taj mladi trener sljedećih mjeseci i godina morati nositi na leđima kako bi opravdao očekivanja vojske Barceloninih navijača. U daleko težim uvjetima od onih koja su 2008. godine dočekala Pepa Guardiolu. Usporedba s Cruyffovim vremenima doista nema smisla, jer nogomet se od tada dramatično promijenio...
Guardiolu je 2008. u klubu dočekala stabilna financijska situacija, te mlada, ali i nevjerojatno potentna momčad u kojoj je poput meteora nezadrživo nadirao Leo Messi. Pogledajte Barcinih 11 iz 2008. godine: Valdes (26) - Puyol (30), Rafa Marquez (29), Pique (21), Abidal (29) - Xavi (28), Busquets (20), Iniesta (24) - Messi (21), Eto'o (27), Henry (31).
Sjajan spoj iskustva i mladosti, predvođen sa sedam igrača - Messi, Eto'o, Henry, Xavi, Iniesta, Pique i Busquets - koji su na svojim igračkim vrhuncima bili najbolji igrači na svijetu na svojim pozicijama.
Xavi u svlačionici niti izbliza nema takvu momčad. Najprije nema Lionela Messija, koji je 2008. već bio nevjerojatan igrač sposoban riješiti i deset utakmica u nizu. "Toliko je dobar da njegovi suigrači ne moraju brinuti za rezultat. Ako svi oni i imaju loš dan, mirni su jer Messi će sam uzeti loptu na centru, proći koliko god treba suparničkih igrača i zabiti loptu." Tako je Paul Scholes tih godina pričao o Messiju.
Xavija u Barceloni čeka spoj veterana koji su daleko od svojih najboljih dana, mladića koji tek trebaju stasati, te spoznaja da u momčadi nema centarfora, odnosno igrača koji može zabiti barem 20-25 golova u sezoni. Guardiola je imao Messija, Henryja i Eto'oa, trojicu koja su kroz karijeru bez problema postizala 30 i više golova u sezoni. Pep je u svoje vrijeme mogao kupiti koga god je htio, pa je 2011. tako kupio i Zlatana Ibrahimovića. Xavi će igrača takve klase teško moći dovesti. Barcelona je u dugovima, a i da nije financijski neće moći parirati klubovima poput Paris SG-a, Manchester Cityja, sutra Newcastlea. Nogometni svijet se od 2008. jako promijenio...
Koga danas ima Xavi. Idealna postava na papiru izgleda ovako: Ter Stegen (29) - Dest (21), Pique (34), Garcia (20), Alba (32) - De Jong (24), Busquets (34), Pedri (18) - Dembele (24), Depay (27), Fati (19).
Tri veterana - Pique, Busquets i Alba - Guardiola nije imao niti jednog. Dva tinejdžera - Pedri i Fati - Guardiola nije imao niti jednog. Dembele je stalno ozlijeđen, praktički neupotrebljiv, Fati se vraća iz teške ozljede, Depay nije svjetska klasa, a prvi je napadač. Na klupi je Gavi, bit će svjetska klasa, ali njemu je tek 17. Od ostalih može dobiti nešto, ali ne i svjetsku razinu. Realno, De Jong, Pedri, Fati i Gavi su "poker asova" na kojima bi Xavi trebao izgraditi novu Barcelonu. Samo je De Jonga zreo igrač, ostalo su djeca...
Xavija zato čeka strahovito težak zadatak na Camp Nou. Klub koji je u financijskoj drami, te momčad koja nije dobro izbalansirana i koja ima previše "rupa". S druge strane vremena je malo, a očekivanja navijača dotiču zvijezde. Stoga nije teško razumjeti Barcinu legendu Hrista Stoičkova, koji se okomio na predsjednika Joana Laportu što na takav način izlaže Xavija javnosti. U Al Saddu je imao nevjerojatne rezultate, ali pričamo o Kataru. U Španjolskoj i Ligi prvaka čekaju ga najbolji na svijetu, u ovom trenutku daleko bolji od Barcelone. A jako želji "krvi", jer pobijediti Barcu još je uvijek "plijen" koji zauzima posebno mjesto u trofejnim vitrinama svih suparničkih klubova.
Barcelonin predsjednik Joan Laporta i njegovi suradnici moraju, dakle, napraviti sve da Xavija zaštite i da mu daju dovoljno vremena da izvuče ono najbolje iz kadra koji ima u svlačionici. Samo tako će Xavi moći pokazati je li i kao trener dosegao čudesnu nogometnu inteligenciju koja ga je krasila kao igrača. Xavi je spreman, da nije ne bi došao na Camp Nou. Samo ga treba pustiti i dati mu vremena...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....